O oloa e aofia ai le uʻamea tele

O se tasi o mea e sili ona taua mo le olaga o le tino o le tagata o le uʻamea lea. O ona fatu e tafe mai i toto toto, pei o tu, pipii i le okesene ma laveaʻiina mai mama i masini ma totoga o tagata, ma toe toso le carbon dioxide. O lenei faagasologa e faifai pea. "Tausaga" ma le "leai" o le natura e le o saunia.

Heme ma le non-heme iron

E i ai se sootaga tuusaʻo i le va o le uʻamea ma le leai o se okesene, lea e mafua ai le faʻaleagaina o le tino. Faʻaitiitia le faʻamaʻi, tigā, vaivai, paʻu vevela ma paʻu mucous, faʻavaivaia o tomai mafaufau - o mea uma nei o le iʻuga o le hypoxia. Ae peitai, afai ei ai ni ou uiga, aua le taumafai e folo fao pe inu vai inu. O le uʻamea o le faʻaleagaina o le tino e mafai ona afaina ai le soifua maloloina o le tagata: o le toto e sili atu ona mafiafia, afaina ma afaina ai toto toto, o le faagasologa o le fausia o ituaiga uma o maa ua sili atu ona malosi.

E mafai e se tagata ona na o le suʻesuʻeina o mea faʻalapotopotoga. O le aofaʻi o le '' uʻamea, 'ua ia aʻoaʻoina,' ai mea taumafa o loʻo i ai le uʻamea (fua o le aso mo tagata 10-15 mg). O le uʻamea e 2 ituaiga:

  1. O le uumi uʻamea o loʻo maua i oloa o meaola, ma e taua ona o le vaega o le hemoglobin o manu, o lea e faigofie ai ona faʻamalosia e tagata.
  2. Ole uʻamea ole heme o se vaega ole laau. E sili atu le leaga. Mai mea uma e sau ma meaai, naʻo le tasi vaesefulu o le uamea e ulufale atu i le hemoglobin. O mea taumafa e maualuga i le uʻamea e fautuaina e tuʻufaʻatasia ma isi mea taumafa o iai le vitamini C ma le B 12.

O a mea e aofia ai le uʻamea?

O le mea lea, ina ia mafai ai ona maua le soifua maloloina "uʻamea," e tatau ona 'ai saʻo. Puipuia, gaʻo, gaʻo paluga, vitamini, elemene o meaʻai e paleni paleni. E tusa ai ma mea o loʻo iai i le uʻamea (i le 100 g o oloa) o le tulaga maualuga o loʻo nofoia e aano o manu ma meaʻai :

Ona mulimuli lea i iʻa ma iʻa :

O le fuamoa fuamoa e mauoa foi i le uʻamea:

O le lisi o mea totino e aofia ai:

E taua le taʻua o fualaau mamago :

O le a le ituaiga aano o manu e sili atu le uʻamea?

O le le aafia ai i le feeseeseaiga e faavavau i le va o le aano o manufasi ma tagata o le vaomatua, e tatau ona maitauina o le aano o manu o se mea aoga tele. I le faaopoopo atu i le tofo ma le lagona o le nofo lelei mo se taimi umi, e maua ai le tino o le tagata ma le tele o vitamini aoga ma vailaʻau, e aofia ai le uʻamea. Afai tatou te talanoa e uiga i aano o aano o manufasi i le lautele, e faatatau i soʻo se mea e faia mai meaola manu, e talafeagai le valaʻau i le ate o le puaa e sili ona uʻamea, i le 100 g ia e aofia ai le 150% o le fua faatatau i aso taitasi.

Afai e te faʻafesoʻotaʻi le meaʻai i le gaosiga, ma ave le ate i faʻatauga (o le mea lea), ona saunia lea o aano o manufasi o loʻo iai le uʻamea mai le uaua o le manu. I lenei tulaga, o le tele tele o organics uʻamea o loʻo i ai i le lapiti o le lapiti (100 g maua le 30% o le alauni o aso taitasi e manaʻomia e le tagata). Le itiiti ifo le mamafa i le veal, ae e faʻafefe uma lava. E le gata i lea, o vela ma le lapiti ua avea ma meaʻai e sili ona aoga i mea taumafa. (Itiiti le gaʻo ma gaʻo ma maualuga - protein).

O le a le iʻa e tele le uʻamea?

O le lelei o taumafa e aofia ai le aofia ai o iʻa i totonu o le taumafataga. Afai tatou te talanoa e uiga i metara oona, ona sili atu ai lea o iʻa - perch, tuna, maketi ma pike. O le toatele o tagata o le sami ma le loloto o le vaitafe: pollock, fugani piniki, kalone, sau, vao, solofanua solofanua, carp, bream, pike perch, ma isi - e sili atu ona leaga i taitai (mai le 1 mg pe itiiti ifo). E mafai e le Microelements ona puipuia a latou meatotino i le taimi o le vevela o togafitiga ma le faʻasaoina, o le mea lea, o iʻa e mafai ona faʻaaogaina o ni punaoa sili ona lelei o le uʻamea i meaʻai, ma e le maualalo i ipu ua saunia fou.

Fualaau faisua e mauʻoa i le uʻamea

Fualaau faisua o loʻo i ai meaʻai, vitamini ma minerale, faʻatasi ai ma se tele o fiber ma mea maualalo maualalo, liliu i latou i tupu i luga o le laulau o vegan ma meaai mata. Mai fualaau faisua, e mafai ona e saunia ipu vevela ma meaai malulu, meaʻai ma inu. E mafai ona faʻafefeteina, faʻafefe ma faʻafefe. O se tasi o mea lelei o fualaau faisua o le gafatia lea e 'aina ia mea.

Faatasi ai ma soʻo se togafitiga o oloa o loʻo i ai le uʻamea, e tumau pea le suia, e ui lava e le o le mea sili ona taua. I le 100 g o le atisisisi sili ona uʻamea o le 3.5 mita o lenei metotia faʻalapotopotoga. O le nofoaga lona lua i luga o le "uʻamea" o le asparagus - 2.5 mg, chard ma le garlic e maua ai le "apamemea" mo le 1.7 mg. O le toatele o sui o le usoga o fualaau aina e viia tagata manumalo i le 0.8 mita faailoga.

O le a le ituaiga fualaau aina e tele le uʻamea?

O fualaau suamalie e manaia le mata ma le matagofie i le vaitau o le fugalaau ma maua ai se fua suamalie, o loʻo tumu i elemene. E le mafai ona faapea o fualaau aina e maua ai oloa i le uʻamea. O lona maualuga maualuga o le 2.5 mg e maua mai i persimimo, apples and pears, 1.6 mg - fualaau o fualaau suamalie, ma le 1 mg - aso. E masani lava o le fesili "o le a le tele o uʻamea?", O le tali o "apu". Ae peitai, o le mea moni o le mauaina lea o le 100% o le alauni o aso taitasi o le ae ai i le 40 i le 70 fua i le aso. O le taua o fualaau aina o loʻo i ai i vitamini C ma le B 12, lea e fesoasoani i le sili atu ona faʻafefe o le uʻamea.

O le a le lanumeamata e tele le uʻamea?

O le vaega pito i luga o laau vao ua taua o le greens ma ua faʻaaogaina i le kuka e pei o se faʻavave, ona o suauʻu taua o loʻo i totonu. O le natura ua tuʻuina atu fualaau lauusiusi lanumeamata faatasi ai ma se tuufaatasiga o le vevela eleʻele ma le vitamini C ma le gaʻo siaki mo le sili atu ona lelei. Ae ui i lea, ina ia faamalieina le manaʻoga i aso taitasi, o le a manaʻomia e se tamaloa se kulupu atoa.

Green, rich in iron:

O fea fatu e tele ai uʻamea?

O se atigi maʻa ma se meaʻai suamalie - o le a le meaʻai i le kukaina. Mai i le vaaiga o le soifua maloloina ma le umi o le ola, o le tele o mea aoga, microelements ma vitamini o loo natia i lalo o le atigi. Pe a oʻo i le anemia, ogaoga o le tino poʻo le mafaufau, o se meaʻai malosi po o le tele o le le maua o le toto e tatau ona aofia ai i le taumafa o nati, o loʻo mau i le uʻamea:

O fea sisi e sili atu le uʻamea?

O le falaoa e aofia ai le uʻamea i ni mea laiti:

E le gata i lea, o lenei meaʻai maloloina e saunia mai susu. E aofia ai le tele o le calcium ma le magnesium, lea e aoga mo tagata, ae faʻalavelave ai i le faʻafefe o le uʻamea. O le mea lea, o le tino o le tagata e le mafai ona iloa le itiiti o lenei vaega, aua e leai se lagona e faʻaaoga ai le sisi o se puna o uʻamea.

O oloa e maualalo ifo i le toto

O se tasi o mafuaʻaga mo le "televave" o metala oona - o oloa e aofia ai le uʻamea, faʻaaogaina i le tele o mea. O faʻamaʻi ogaoga ma matuia e mafai ona avea ma se taunuuga. O se auala e faigofie, e le faʻaogaina ma faʻaoga lelei e fetuʻunaʻi ai le aofaʻi o meaʻai - e 'ai meaʻai e faʻaititia ai le tele o le toto:

  1. Fualaau lanu violē ma lanumoana ma vine, o loʻo aofia ai vailaʻau e mafai ona fusifusia ai mole mole mole.
  2. Kvasshenye fualaau faisua, saunia e aunoa ma le masima ma le tamaoaiga i le lactic acid, aveesea le toxins.
  3. Taʻu laisa, fufulu muamua ina ia aveese le masini ma mea toto, faʻamaunuʻu galuega o le faalauiloa i totonu o le tino.
  4. Le falaoa ma le pasta, lea e avea ma se tele tele o fiva, lea e maua mai ai le tootoo ole suauu e leʻi faʻaaogaina.

O a meaai e faʻalavelave i le faʻafefe o le uʻamea?

Soo se tasi e mafatia i le anemia poo, i se isi itu, taumafai e faaitiitia le tulaga o mea e maua ai le metotia o meaola, e tatau ona iloa e le mea o loʻo aʻafia ai le aveʻesea o le uʻamea:

  1. Miliki ma meaʻai susu e aofia ai le konisini.
  2. Tea, lea o loʻo i ai ni taneta, ma kofe.
  3. Mamalu ma le tele o vitamini E.