O le rasipi o se tagata e sili ona fiafia i ai tagata nonofo i le mafanafana, e viia ei latou mo le le mautonu, o le malulu ma le malosi, ma, ioe, aoga. E lua ituaiga o fugalaau - vao ma togalaau. O le togaberry vao e laʻititi, suamalie, sili atu ona lelei ma sili atu ona lelei. Ae ui i lea, e ese lava, o le aganuu o le togalaau, e faaopoopo atu i le faigofie o le aoina, ona e tele, e tele lava le lelei i le tuufaatasiga. E uiga ia i latou ma talanoa.
Faʻavae
E tusa ai ma mea aoga o fugalaau sa iloa ai Eleni anamua, lea, i le mea moni, ma amata ona galueaiina. O togalaau togalaau e aofia ai le kulukose, fructose ma le sucrose, meaola malosi, tannins, pectin ma fiber . E tatau foi ona tatou amanaʻia le mea moni e 80%, lea e foliga mai e matutu, o le pusi e aofia ai vai.
Mai mea faʻasaina i le fusi vine le tele o apu, citric ma salicylic acid:
- citric acid e mafua ai mea aoga o fugalaau mo le paʻu, ona e iai le meatotino o le faʻamamafa o mimigi, e nafa ma le manavaina o le toto ma le faʻafouina o le tino;
- malic acid - faʻamalosia le metabolism, fufulu ipu o cholesterol faʻamaʻi;
- salicylic acid - e faʻaitiitia ai le mumu, faʻaititia ai le lamatiaga o le paʻu.
E iai foi i le fusi ei ai se maualuga maualuga o vitamini nei:
- vitamini C (100 g o le fusi e aofia ai le afa o le masani masani o le ascorbic acid);
- vitamini B1, B2, B9;
- vitamini E;
- betacarotene (provitamin A);
- vitamin PP.
Umi ma elemene:
- uʻamea;
- zinc;
- fulufulu;
- manganese;
- sodium;
- kesi;
- magnesium;
- potassium;
- apamemea.
E iloa e tagata uma le faʻaaogaina o rapu i le taimi o togafitiga o malulu. O loʻo i ai i le siaki se fale faʻataʻitaʻiga, antipyretic ma le analgesic, o lea i le taimi o le kulupu kulupu mai fualaʻau mamago e tatau ona e faia le ti, ma sili ona leaga, faʻaaoga le fuga jam (e toetoe lava leai ni vitamini i totonu, ae o le a fesoasoani i le afu).
E le gata i lea, ona o le anotusi o le beta-sitosterol i ona fatu, o le fusi o se antisclerotic.
O mea aoga o fugalaau e tatau ona talisapaia e tagata gasegase i le radiculitis, anemia, atherosclerosis, aua na o le 50 g o vine i le aso e mafai ona faaleleia ai le puipuiga ma faamama ai vaa. Ona o le maualuga (e pei o meaai o meaʻai) vevela uʻamea, o fugalaau e fesoasoani i le faʻasologa o le hemoglobin.
O le rasipi e aveesea mai siama o pathogenic siama ma siama, e pei o Staphylococcus aureus, ituaiga eseese o sigi ma le fefete.
O fualaau suamalie e tatau ona 'ai e le aunoa i tagata ei ai ni' aʻaʻona '' ova '- faatasi ai ma faigata i le galuega, popolega , galuega mafaufau, ma setete faʻalavelave, o le a faʻamautuina fualaau ma faʻasalalau le faʻalavelave.
E le gata i lea, o fugalaau e aofia ai naʻo le 40 kcal i le 100 kalama. E leai se aoga e fai atu o nei mea mulimuli e lua, o se faailo lelei e faʻaaoga ai fugalaau mo le paʻu mamafa.
Fugalaau i le leiloa o le mamafa
O le aʻafiaga o le faʻaaogaina o fugalaau mo le paʻu o le mamafa ma le taumafa i luga o fugalaau, o le mea moni, o le faʻaaogaina o le tele o vine pe a mafai ai. O le mea lea, mo aso e tolu o se kuka kuka, i le aotelega o le a e 'ai e tusa ma le 2 kilokalama o vine.
Menu:
- taeao - 1 tbsp. kefir ma le 100 g fugalaau;
- lona lua o le taeao - fualaʻau suamalie ma 200 g fugalaau ma le meli ma fatu;
- 'aiga o le afiafi - kuka moa kuka ma fuālaʻau fou;
- taumafataga - 200 g fugalaau ma ni nati.
I le taimi o le kuka o le kuka, o le faʻatauina lea o le faʻaoʻoina o le falaoamata (e aofia ai falaoa), masima, mea ulaula ma meaʻai talafeagai, faʻapea foʻi suamalie. O le meaʻai e faʻamalolo, o le moa e mafai ona suia i iʻa po o vela, pe afai e te faʻafefe i meaʻai, e mafai ona e kuka mo se ulugalii poʻo se tao. Ma o le avea ma se suamalie, fugalaau ma le meli ma le nati - o se mea sili lea ona suia mo le faatauina o le suka.
O nei taumafataga o le a le gata ina laveaiina ai oe i le tolu o pauna faaopoopo i aso e tolu, ae o le a faaleleia ai foi le tetee a le tino.