Faʻafiafiaga Caloric o kiwi

O fualaau o Kiwi e laiti lava, ae e ui lava i lea, i se taimi puupuu, na mafai ai ona ia faatumuina le tau o oloa uma o maketi o le lalolagi. Na matou aʻoaʻoina na o le 19 senituri. O nei fualaau suamalie e ola i atunuu ei ai le vevela o le tau ma o loo i ai le tele oi latou, ua tupu i Italia, Sepania, Isaraelu, Niu Sila. Faʻafetai i lenei, matou te maua le kiwi i le tausaga atoa.

E i ai le manatu na sau le kiwi ia i matou mai Niu Sila, ae e le o lea, o lona lauʻeleʻele o Saina. E leai se mea ona sa taua o ia o le kulisi Kina. I aso na, e le o se mea e sili ona manaomia i le taimi nei, o fualaau saina Saina e pei ona i ai nei, ma ina ua aumaia i Niu Sila, na tuuina mai ai se igoa fou - "kiwi", mo le faamamaluina o faailoga o le atunuu - o manulele o kiwi.

Faʻavae ma mea faʻaoga caloric o kiwi

Kiwi e lauiloa e le gata mo lona matagofie matagofie, ae faapea foi mo lona fatuga lelei.

O loʻo i ai le tele o vitamini, o elemene ma mea e faʻaaogaina. E le gata i lea, o loʻo aofia ai foi le tele o siama e leai ni meaola, eseese meaola eletise, keratin, enzymes, flavonoids, mono-ma disaccharides.

O le fua e mauoa i micro-ma macro nei:

O le vitaminini o le kiwi e le mafua ai ona masalosalo lona aoga. Kiwi o se teu vitamini C, e tusa ma le 180 mg i le 100 kalama! Ma o lona uiga o le 'ai na o ni nai kiwi fualaau, o le a faʻamaoaigaina lou tino ma le taumafa i aso taitasi o le vitamini C, lea e 100 kalama o fualaau aina e aofia ai le 150% o le fualaau o aso taitasi. O le vailaʻau C o se tasi lea o faʻamalosiaga masani faʻapitoa. Ona o lona maualuga, o le kiwi o le a sili ona aoga mo le puipuia o faʻamaʻi pipisi eseese.

I le faaopoopo atu i ai, ei ai le manatu e puipuia e ia le tupu mai o le vave faʻatulaga. O le le atoatoa o le vaitamini C e taʻitaʻi atu ai i le fausiaina o uʻamea - ua uma ona iloa mautinoa.

E iai foi i vitamini iwi:

O le faʻaaogaina masani o kiwi o le a faʻamalosia ai le puipuiga o le tino, faʻaitiitia le lamatiaga o faʻamaʻi o le rūmati ma le mafaufau, ma puipuia ai le atinaʻe o urolithiasis. E faʻamanuiaina ai le manava ma faʻamautuina le toto maualuga. E mafai foi e kiwi ona aveesea toxins mai le tino, faʻasaʻo le gaʻo o le intestinal ma faʻaleleia le metabolism. Ae pe o nei mea uma e taua tele, pe afai tatou te le iloa le kalori o mea i kiwi. I le mea uma, i le natura ei ai le tele o aoga, ae, e leai, e le o meaʻai.

Faʻaoga i le kalori o fua o kiwi

O fualaau o Kiwi e leʻo maualuga ile kalori. O le aoga o lona malosi i le 100 g e 48 kcal, o lea ia e ulufale atu ma le lototoa i lau meaai, o le a le afaina ai le ata, ae na o le faafeagai!

Faʻafetai i le enzymes o loʻo i totonu, e fesoasoani i le faʻavavevaveina o le metabolism, o se vaega sili ona taua ile leiloa o le mamafa.

O fua o loʻo i ai ni enzymes faapitoa e faʻateleina ai le faʻavaveina o le gaʻo. O ia ituaiga o enzymes e maua i le tele o fualaau suamalie, lelei, sei vagana ai latou, ma kiwi.

O meaʻai paleni ma lelei, o le mea moni, o le a oʻo atu ai i le mea e manaʻo ai. Ae ina ia mafai ai ona faatelevave le faagasologa, e mafai ona e tasi i le vaiaso ona faatulaga aso e sii ai le kiwi. I le aso atoa e tatau ona e 'ai i le kiwi ma naʻo, ma i le taimi lava e tasi e le faʻamapulaʻaina.

O le aso e sosoo ai, o se laina lapoʻa o le 1-1.5 kilokalama ua faʻamaonia ia te oe. Afai e le mafai ona e faatali e vaai i le fuainumera manaomia i luga o le fua ma e te manao e ausia lau sini i le vave e mafai ai, ona sili atu lea o le meaai mo le kiwi! E tele meaʻai, faatasi ai ma eseesega ma menus. O le faavae o le matou uo pele "Sino-New Zealand". O le mealilo autū o le a faʻamaonia ai le faigofie ma vave o lau mamafa mamafa, o se tomai faʻapitoa o le aofai o kalori: