O le a le protein?

Talanoaga i le va o "aano o aano o manu" ma tagata e teu ai vao e le uma: muamua manatu o le polotini e matua talafeagai lava mo le faagaoioia oo tatou tino ma o le fautuaina 0.5 g o le mea lava lea. O le talitonuga lona lua e talitonu ua faamalieina i tatou i nisi o fuainumera o fualaau toto, ma, i se tulaga lautele, e mafai e le tino ona faʻapipiʻi faʻapitoa uma ia mea amino talafeagai. O le a tatou le selesele mai le tauau, o le a sili atu lo tatou malamalama i faʻamatalaga taʻitasi i le faasologa, ma i le taimi e tasi ma talanoa e uiga i mea o loʻo i ai le polotini.

Fualaau aina ma manu

I le tele o meaʻai, o le protein e le itiiti ifo nai lo le moa poo susu. Ae peitai, o lo tatou tino ua mamanuina i se auala e na o se vaega o le polotini e masani lava ona gauai, o mea uma lava e sili atu i le urine. O oloa gaosi, o le polotini e sili atu le leaga nai lo manu, ma e le mafai ona finau.

Totoga

Faatasi ai ma tagata e fiafia i auala eseese o le leiloa o le mamafa mo le tele o tausaga, o le vevela o le vevela i luga o le aofaiga o le porotini e manaʻomia mo le paʻu o le mamafa. I se tasi taimi sa taʻuina mai ia i matou o le sili atu o le protein, o le faigofie ona le maua le mamafa, ma o se taunuuga, o le tele o fafine na faaleagaina o latou gaʻo ma le ate.

Afai e te le o auai i taaloga taʻavale, e te manaʻo i mea e teu ai meaola, faʻalautele - mo oe, o le a lelei le 0.5 g protein i le 1 kilokalama o le mamafa o le tino. I le tulaga o se asiasiga mataga i le faletaalo, alofa e le mavavaeeseina mo pauna, pusa ma isi "mamafa", o ou maso e tatau ona faateleina le fua - e oo atu i le 3 g i le 1 kilokalama o le mamafa o le tino.

Ma o le isi mea e tasi, o loʻo i ai vailaʻau amino e mafai ona suitulaga (lea tatou te tuufaatasia), ma e le mafai ona faʻaaogaina (lea tatou te le faʻapipiʻiina). O le tino muamua e mafai ona fatuina tutoatasi, le lona lua - leai, e leai se mea e tupu. O lea la e talafeagai le talanoa e uiga i oloa o loʻo i ai le porotini e toe faʻatumu ai na mea amino sili ona taua.

Malatini manu

O le mea moni e sili atu le faigofie o le faʻamalaina o meaola - ua uma ona tatou pasia. O lenei pe o fea tonu e maua ai:

O nei oloa uma e le na o le polotini, ae o gaʻo foi, ae le o se mea itiiti. Aua nei galo o meaʻai a le protein e tatau ona sili atu le lelei i aano o manu maualalo, moa e aunoa ma le paʻu, ma oloa gaosi susu ma le gaʻo gaʻo o le 2.5-3%. Ae mo fuluisa, gaʻo gaʻo e oo atu i le 40% e faatagaina iinei.

Fualaʻau fualaʻau

Talu ai ona o meaʻai i meaʻai i le taimi nei o loʻo lelei, e tusa lava pe le o le sili ona lelei o le 'ainaina, e tatau lava ona tatou taʻuina po o fea meaʻai e maua ai le porotini.

Tatou amata i ni fatu:

O i latou uma ua lava gaʻo, o lea aua neʻi galo e uiga i le uiga o le fua.

Ae sili atu i le mea uma, o le protein o fualaau faisua e faʻafefiloi mai fatulaʻau, ae, mo le faʻatasi ai ma meaola o manu, e tatau ona e iloa pe o le a le ituaiga croup e iai le porotini:

O le mea e sili ona lelei le tuʻufaʻatasia o le meaola ma meaʻai fualaʻau i luga o le tasi ipu. O le mea lena matou te fautuaina ai oe e faʻafefiloi aano o manu, iʻa ma meaʻai susu ma fualaʻau fualaau, mo se faʻataʻitaʻiga, ma fualaʻau.

O fualaau faisua e aofia ai le protein:

I le fua o le polotini e itiiti lava, ae peitai, o lona uiga. O lea la, e le o se mea e sili atu le manaia e iloa ai po o le a le ituaiga o fualaau aina ei ai le palatini:

O le Dietology e mafai ona taʻua o se saienisi lea e aoaoina ai i tatou ia iloa le fua i mea uma. Le tele o polotini o le a mafua ai le vaivai o le musika, gau o lauulu ma fao fao, paʻu vevela, vaivaiga ma faafitauli faʻaaliga. Ma o le sili atu o letinitini, e pei ona uma ona tatou fai atu, o le a afaina ai gaʻo ma le ate, ma e oʻo atu ai i le inu o le tino, talu mai le vavaeina o aʻafiaga e le gata o amino acids ae o gaioiga o le faaleagaina o oloa.