E masani lava, o le fua o le lanu uliuli e masani ona taliaina, o se suiga lanu uliuli o le pipi. O le mea moni, e tele ana mea lelei ma "faamaumauga" mo mea o loʻo i ai i le tele o mea aoga aoga, ae ui i lea, o se fuamū mumu lauiloa e iai foi se mea e mitamita ai. Ma o aoga o le fuamū mumu e faʻaalia e le gata i ona aoga aoga i le tino.
Lelei "foliga" o lanu mumu
O le fuamoa mumu o se mea e sili ona fiafia i ai le au fai togalaau ma malamalama. O le fatu e le o se mea faʻatauvaʻa - e le manaʻomia ai le faʻaleleia ma le faʻaeteete, pe sili atu, pe afai e toesea o le a sili atu ona mago ma papaʻu. Ae ui lava i lea, e mafai lava ona e selesele seleni atoa - o le fuamū mumu e le faʻapalapala e pei o le uliuli.
O le togavao o le berry o le sili ona faigata o kusiisi uma, ae a oʻo i le matua, e fiafia le tama e ola i le la - e le o lauiloa mo lona suamalie e ala i le totoina o se fuamū mumu i le paolo, e te maua lava le manogi.
O le fua tele e vave ona tupu - e fuga mai ia Me, ma ua i ai i le ogatotonu o Iuni, ua amata ona faatau atu e le maketi le seleselega. E moni, e vave ona ia vevela, e lelei, ma le leaga o currants mūmū - e ui lava, o le mea lea, na avea ai o ia ma tagata sili ona fiafia i faletalimalo ma matai o le alalafaga taumafa.
E le masani ona 'ai faʻatoʻa le laʻau mūmū, e pei o le pepa ua maeʻa. E tofu atunuu taʻitasi ma lana lava "pale" fua mo le faia o se "mea" mai le fualaʻau:
- i Ausetalia o loo avea ma se mea e gaosia mo keke suamalie;
- O tagata Siamani latou te faia ni kirimi eseese;
- i Egelani, o le mea muamua latou te faia le lali mai ai, ona fufulu ai lea i le kuka;
- i atunuu Scandinavian, e faavae i luga o currants, saunia sou sou sua, puddings, pateta palu;
- ma Farani e inu i le lalolagi atoa ma la latou lauiloa fiaiinu (i le ala, e eseese fesuiaiga - mai le lanu mumu ma le uliuli).
Ia, o le mea moni, tina matutua fale - jam, compote, syrup, jam, jelini, tinctures ma fualaau mama ma vine mo le lauti manogi.
Vitamini i le fuamū mumu
Sei o tatou pasi atu i nisi vaega aloaʻia - i vitamini i se fuamū mumu. O le mea moni, o le fuamū mūmū ua leva ona faʻatoʻilaloina i tatou uma ma lona tofo manogi, ae, e ui lava i lea, o sina faʻamatalaga tonu saʻo e le afaina.
Muamua lava, e tatau ona fai mai e uiga i le aoga o le malosi - e matua le taua lava mo le fua, e na o le 39 kcal mo le 100 g. O nisi tagata e manatu o lenei mea manaia, o isi e fai mai o le maualalo o le malosi o le aoga e toetoe lava a afaina ai le fua, talu ai e le fafagaina. Ae matou te fai atu ia te oe e te 'ai na o ia?
O nei kalolu nei e 39 e aofia ai vaega nei:
- o le aofaʻi o gaʻo i totonu o le fuamū mumu e sili ona taua, e ui lava, e oo lava mo i latou e leiloa le mamafa - e na o le 11 g mo le 100 g o vine;
- gaʻo, toeitiiti, leai - 0.2 g;
- polotini o se mea itiiti foi, e ui lava e uiga i lenei mea ma ia tofo oe mafai ona mate - 0.6 g.
E pei o le tele o fualaau ma vine, o le fuaʻau e le o se porotini ma gaʻo oloa, e taʻua o le carbohydrate. Ae e le faateleina ai le suka i le toto. O le Berry 4% e aofia ai vailaʻau faʻasaina, ma e faʻaitiitia ai le ono mafai ona maua i le maʻi mama, faʻamaonia le maualuga o le kulukose, ei ai sona aoga aoga ile inumaga. O le fuainumera e taʻua o le puipuiga mai le Numera 1 mai maʻi mama o le inumaga.
Ae mo vitamini:
- i le fuamū mūmū tele le vaitamini C (ae e itiiti lava nai lo le uliuli);
- vitamini A, E, P o loʻo i ai foi;
- o loʻo i ai se mea taua tele ma e seasea i meaai - seleni;
- elemene phenolic - leukoanthocyanins, catechins, flavonols - e le na o le faafouina ma teu i le vevela, ae e taofia ai foi le faagasologa o le soifua matua, faaleleia atili ai le toe faaleleia o meatotino o le tino.
Ona o le maualuga o mea o le pectins, o le fua o le fuamoa e tafe mai toxins ma faʻaleleia ai le motumotu o le intestinal. O le sua sua suamalie fou e aoga mo le faʻamaligiina o le toto, peitai e matua faʻasaina lava mo i latou o loʻo i ai le vaivaiga vaivai o le toto.