Beets - lelei ma leaga

O le Beetroot ua lauiloa i tagata talu mai aso anamua. O gasegase anamua e tusa ai ma nisi o punaoa o Initia, e tusa ai ma isi punaoa - Saina, ae ua iloa ua leva ona faaaoga muamua beets Mesopotamia mo togafitiga faafomaʻi i foliga o teuteuga o lau ma fua. E malie tele mo le umi lava na o laulaau o le laau na faʻaaoga mo meaai. Ioe, ma o loʻo i ai pea i le tele o itulagi, o le tele o le talosaga e saʻo lava laulaau. I le tulaga lautele, o le gaosiga o meaʻai i atunuu ese e masani ona faʻaaogaina le faʻaaogaina o le laau lava e tasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, i Atenitina latou te le iloa e uiga i le aʻa o le pasili, aʻo faʻaaoga lelei laʻau, ae i Chile, 'ai o aniani, mafaufau i le aniani lanu meamata .

Beetroot e tolu ituaiga - masani (mumu), suka ma le meaʻai. O pusi anufe i lona foliga mamā na na o le XIX senituri na oʻo mai ma avea ma autu autu o le suka, aʻo leʻi oʻo i lena taimi na maua uma ai le suka ma le suka. Fodder beet in Europe ma Amerika o se elemene taua tele mo le gaʻo o povi.

O le taimi masani (mumu) o le tasi o mea sili ona lauiloa i le lalolagi. O sala ma borscht, cutlets pipi ma palu pateta e sili ona lauiloa i le tele o atunuu o le lalolagi, faʻafetai i mea lelei o mea taumafa, avanoa, teu umi ma le taugofie o beets. O se nofoaga telē o loʻo iai le peti i le taumafa a tagata 'aina.

Pusi mumu - lelei ma leaga

O le Beetroot o loʻo i ai le tele o faʻamatalaga i vailaau faʻapitoa. O ona mea aoga umi ua mafua ona o le i ai o vitamini o vaega B, PP, C ma isi. O laulaʻau laʻau o loʻo mauʻoa tele i vitamini A. O le i ai o le vitamini B9 e fesoasoani e puipuia ai faʻamaʻi fatu ma faateleina le hemoglobin i le toto. Faʻaʻeseʻese ni toxins mai le tino ma faʻaleleia le toe faʻafouina. O lenei aʻa o se puna sili lelei o le kopa, phosphorus, sodium, iodine, potassium ma le uʻamea mo lou tino. Faʻaaogā masani o pusi anufe, e puipuia ai le faʻaalia o lese o le tino. O le mea e ese ai, e taua le faʻapipiʻiina o aoga o gaʻo mo le ate - aʻa aʻa e faʻamamaina ai le ate o faʻalavelave oona, faʻaleleia le faʻafouina o le tino ma sili atu le faʻavaveina o le faagasologa o le faʻamamaina toto.

Ae i le faaopoopo atu i le lelei, o loʻo i ai se gaʻo ma se mea leaga. O tagata e pagatia mai le urolithiasis, faafitauli o le gastrointestinal ma faʻafitauli o le gasegase ole tino e mafai ona faʻaaogaina le tele o pisi ona o le maualuga o mea o le oxalic acid i totonu. O lenei mea e faapitoa lava mo beets mata ma suavai suamalie fou. Faʻasaina vao ma tagata e maualuga maualuga. E tatau ona faʻaitiitia lelei le pala o le beets ma e tatau ona manatuaina lenei mea mo le faʻasalalauga.

I tausaga talu ai nei, e tele mea na taʻua e uiga i aoga ma le faʻamaʻaina o le sua mai le beets mata. Faʻamatalaga lelei, e le tatau i se tasi ona galo o lenei oloa malosi e mafai ona mafua ai le maʻi, ma e manaʻomia le faʻaaogaina i ni vaega itiiti (e tusa ma le 50 kalama i le taimi o le taliga), faʻafefe i le vai poʻo isi sua. O se tuʻufaʻatasiga lelei o se kesi-kārotiti ma se pusa faʻamaʻapu.

Beetroot ma ona aoga aoga mo le gau o le mamafa

O le faʻaogaina o caloric mea laiti o beets (pe a ma le 40 kcal) e masani lava e lei iloa oe alolofa i le oti mo le mamafa o le mamafa. Muamua lava, e tatau ona faia se faʻasalaga e faapea o soʻo se meaai e tatau ona e faʻatalanoa muamua ma se fomaʻi poto masani, a leai o iai se tulaga lamatia o se faʻafitauli o le maʻi. I soo se tulaga lava, e le tatau i se tasi ona "manumalo", i le tuusao ma le faafaatusa o le upu. I nisi meaʻai mo le paʻu o le mamafa, e fautuaina e inu le 2 lita o le suka ma le 1 kg o aʻa fou i le aso. E matua le taliaina lenei mea ma mafai ona afaina ai le tino! Ae o le faʻaaoga masani o beets kuka, faatasi ai ma kāloti e pei o se falaoa i le meaʻai e maualalo le gaʻo, o le a fesoasoani ia te oe e faʻalogo ma tausia le ata.