Hydrocephalus i pepe faatoa fananau mai

I le taimi nei, o se tasi o maʻi sili ona taatele o neurologists o le tamaitiiti o le "hypertensive-hydrocephalic syndrome" poʻo, faigofie, hydrocephalus. I le tele o mataupu, e le manaʻomia e le tamaititi le togafitiga e togafitia ai fualaau, talu ai o loʻo i ai le tele o siama. Ae ui i lea, e manaʻomia e matua ona malamalama i le natura o le manatu o le "faiʻai o le hydrocephalus i pepe faatoa fananau mai", faapea foi le faamalosia o le pulea o le tuputupu ae o le tamaitiiti.

O le a le hydrocephalus ma aiseā e tupu ai?

I tagata, o le hydrocephalus ua taʻua o le kulūlū o le faiʻai, ma o se maʻi matautia. O lenei faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma se faʻalauteleina o le maualuga o le vaʻaia o le vaʻaia, lea e puipui ai le faiʻai o le tagata mai mea leaga. I le tamaititi, o loʻo mafatia i le maʻi malulu, o lona tele e faʻaateleina le tele o taimi.

O mafuaʻaga o le hydrocephalus e faʻalagolago lava i le matua o le matua.

1. Faʻapogai o le hydrocephalus i le fetus:

2. Mafuaʻaga o le hydrocephalus i pepe fou:

3. Mafuaʻaga o le hydrocephalus i tamaiti 1-2 tausaga ma luga atu:

O le uiga aupito sili ona taua o le hydrocephalus i pepe faatoa fananau mai, o le tuputupu aʻe o le ulu o le ulu, lea e oʻo atu ai i se foliga vaaia lelei o le ulu. O lenei ulupulu ua matua faateleina i le maualuga. E le gata i lea, o se faailoga o le hydrocephalus i pepe faatoa fananau mai o se fulafula o le teletanelle, o se fesuiaiga i mata mata i le pito i lalo ma ulu i taimi uma. I nofoaga o loʻo ola faatasi ai ponaivi o le ulu, e mafai ona fausia ai ni faʻasolosologa o le vavae. E tele lava ina i ai le nystagmus (e le masani ai le gaoioi masani o mata), strabismus. Mai lea taimi i lea taimi, o le faʻalogo ma le vaʻaia e faʻaitiitia, tiga o le ulu ma le taotoga e lauiloa.

Togafitiga o le hydrocephalus i pepe faatoa fananau mai.

I le togafitiga o le hydrocephalus i fafo i pepe faatoa fananau mai, o togafitiga eseese tau togafitiga ma vailaʻau o loʻo faaaogaina. I pepe faatoa fanau mai e aunoa ma ni faʻamaoniga manino o le faʻaleleia o le hydrocephalus, ae faʻamaʻi, e masani ona faʻaaogaina togafitiga. Ua mamanuina ina ia faateleina le fua faatatau o le urine, ma faaitiitia ai le mea e maua ai le suamalie i totonu o masini ma meaola vevela. O lenei metotia e aoga pe afai o le faʻamalosia o le ava ma le toe faʻaleleia o le faʻaaogā masani e mafai. Faʻatasi ai, e mafai ona e faʻamautuina le mamafa o le tui, ma le tau o le ventricles i le 50% o tagata gasegase i lalo o le tausaga e tasi le tausaga. Ae o le faʻaaogaina o togafitiga e naʻo le faʻamaonia pe a leai ni faailoga o le faʻateleina o le tui o le intracranial ma le gaioiga o le gaioiga o fatugaʻo e lelei ona lelei.

E mafai foi ona faʻaaoga fualaau faasaina lea e faʻaleleia ai le manava o le sodium mai le tino. O lenei mea e faateleina ai le diuresis ma faaitiitia ai le gaosiga o le suavai.

O togafitiga togafitiga e faia mo le faʻamautuina o le mamafa o le intracranial, le faʻamalosia o le galue o le faiʻai. Ae paga lea, iinei o loʻo i ai ni faʻalavelave faʻaleagaina, faʻafefefe ma le faʻaleagaina o alavai.

Matua o se tamaʻi maʻi e tatau ona manatua o le fomaʻi mo le hydrocephalus e faalagolago i le taimi ole suʻesuʻega, mafuaʻaga o le maʻi ma togafitiga lelei. Tamaiti ua uma ona faia se togafitiga e mafai ona ola i se olaga masani e aunoa ma se tapulaa. Mai lea taimi i lea taimi, atonu e ono solia le tautalaga. O le taotoga o togafitiga e manaʻomia ai nisi taimi e toe faʻaleleia le shunt.

Ina ia puipuia le gaogao o pepe faatoa fananau mai, e matua fautuaina lava e aloese mai faamaʻi pipisi ma fualaau e ave e se tina i le lumanaʻi, e faia ai le fetuunaiga o le pepe.