O fua pito sili ona aoga

Masalo, o tagata uma i luga o le lalolagi e fiafia i le paʻu, manogi, suamalie ma suamalie. Latou te faatumuina i tatou i le malosi ma maua ai se lagona lelei mo le aso atoa.

E ui lava, o le mea moni, o le toʻatele oi tatou e le o iloa lelei aoga o nei meaalofa o le natura. O le mea lea, na matou filifili ai e taʻu atu ia te oe fualaau sili ona aoga ma fualaau 'aina e masani ona matou iloa toetoe lava mai le laʻititi, ae matou te le iloa po o le a le vailaʻau o le vailaʻau o loʻo natia i lalo o la latou paʻu.

Fua sili ona aoga mo le gau o le mamafa

O le a le meaai e mafai ona fai e aunoa ma apu, kiwi, lemoni, moli, vine ma isi fua lelei ma aoga e fesoasoani ia i matou e faʻafeiloai atu i le mamafa o le mamafa . Matou te tuʻuina atu ia te oe ni ituaiga o fua sili ona aoga mo le mamafa o le mamafa. O lea:

  1. Faʻi . E tele naua le potassium, vitamini C ma B ma endorphins. O le faʻi e aoga tele mo gaioiga masani o le fatu, gastrointestinal tract, faʻaoga o le tino. I le taimi o se meaai faʻi, e mafai ona e maua se taumafataga o le taeao po o se meaʻai.
  2. Fualaʻau . O lenei ituaiga pulu ma le moli suamalie e aofia ai i totonu o le 10 pito sili ona aoga. Faʻafetai i suauʻu ma mea faʻapitoa, o le fua o le 'ulu e vave faʻaleleia ai le gasegase, faʻaleleia le faʻalaumalieina, aveese le tele o le vai mai le tino ma faʻamamaina o toxins. Afai oi ai na o le fualaʻau i aso anapogi, e mafai ona e aveesea le 5-7 kilokalama mo ni nai masina.
  3. Apricot . Masalo, o se tasi lea o fua e sili ona aoga mo tamaitai, lea e aoga tele e 'ai i foliga ogo (apricots mago). Ae ia tuʻuina atu le paʻu i se foliga maloloina ma matagofie, e sili atu ona lelei le 'ai o fua fou ma fuamalie. O le apricot e tele le iodine, magnesium, uʻamea, siama gasegase, ma e taua tele i le taumafa o fafine maʻitaga, e fesoasoani e taulimaina faʻafitauli o le faʻalavelave o le tino ma le meaʻai.
  4. Kiwi . O le mea e taua o le "pateta lauulu" e matua mauoa i vitamini C, fiber, carbohydrates ma le sodium. O Kiwi o se tasi o fua aupito sili mo le mamafa o le mamafa, o loʻo i ai sona aafiaga vaivai, e fesoasoani i le faʻaumatia o le cholesterol, e puipuia ai pupuni toto ma faʻamalosia ai a tatou puipuiga.
  5. Persimone . O se faleteuoloa moni o vitamini. Ona o ona uiga tulaga ese, ua avea ma fua sili ona aoga mo le leiloa o le mamafa, i le tau faasaga i faamaʻi cardiovascular, diabetes and atherosclerosis. O le mea e mataʻina ai, o le tele o taimi e sili atu nai lo le fuatini uliuli o le vaitamini C, sili atu nai lo le aano o le uʻamea ma sili atu nai lo le apricot o le sodium. O ona fua e matua suamalie lava ona o le tele o le fructose ma le kulukose, ma e fesoasoani e tau ai le lagona o le fiaaai. Mo le lima aso o se taumafataga e faʻavae i luga o ni faʻasalaga, e faigofie ona e faatofa atu i le 5-6 kilokalama o le mamafa ma faʻaleleia atili le galasticity o le paʻu.
  6. Lemon . E iloa uma e tagata ona mea faʻamalolo, faʻafetai i soo se malulu e togafitia mo le fiafia. O lenei fualaau suamalie ua taua o se tasi o mea e sili ona aoga mo le paʻu o le mamafa, faʻaitiitia le manava ma faʻamalosia le puipuiga. O le mea lea, o se ipu vai ma se keke o lemoni i le taimi o se taumafataga o se meafaigaluega faʻapitoa. O fualaau suamalie o loʻo aofia ai le tele o vitamini C, lea e fesoasoani i le faʻamalosia o le puipuiga ma le mu o gaʻo, o le vitamini B e fesoasoani i le lelei o le faʻatinoga o le tino. O le mea lea, o tagata e mafai ona aʻafia i le mamafa o lemonia o mafaufau aoga tele.
  7. O le apu . Masalo o fua sili ona lelei o augatupulaga uma. Ona o le maualuga o mea o le uʻamea, vitamini C , fiber all slag and substances harmful e tuua o tatou tino. O le pectin Apple e lelei le lagona o le fiaai, o lea o le meaai i luga o le apu e fesoasoani e foia ai le mamafa o le mamafa ma tausisia se matagofie matagofie.

E le o se lisi atoa o fua sili ona aoga, ae afai e te faʻaaoga soo, e le gata ina e faʻaumatia ni pauna faaopoopo, ae faʻamalosia atili ai lou soifua maloloina. A uma, o le a le natura tatou te maua o le a le suia e fualaau.