O Faamanuiaga o Kiwi

O faʻamanuiaga o fua o le kiwi i le tino o le tagata e matua tele lava. O mea oona i lona tuufaatasiga e afaina tele ai le soifua maloloina. Ona o le mea moni o le kiwi e mauʻoa i le calcium, e aoga i tagata ei ai le maualuga o le toto, ma o le magnesium o loʻo i ai o se lagolago mo galuega a le loto. Mo le lelei o le gaioiga o fatugaʻo, o le faʻavaeina o le ponaivi, e le o le mea aupito itiiti e fai e le phosphorus, lea o loʻo i ai i le tele o numera i lenei fale. O le ulufale atu i le tuufaatasiga o le kiwi tannins e afaina ai le galuega o le vaega o meaʻai, puipui le mucous membranes, ia i ai se aafiaga matuia ma le tetee-inflammatory.

O mea e aofia ai le vitamini C i le kiwi e matua tele lava pe afai e te 'aina se fualaʻau laʻitiiti, e mafai ona e faʻatumu le faʻaaogaina o lenei vailaʻau i aso taitasi i le tino, ma faʻalauteleina ai le teteʻe ma le faʻamalosia le puipuiga. O loʻo i ai foi le vitamini K1, lea e fesoasoani i le faʻaaogaina o le calcium, lea e faʻaitiitia ai le ono mafai ona maua i le maʻisuka. Ona o le maualuga o le vaitamini E i kiwi, e fesoasoani e toe faʻafouina le tino. O loʻo i ai foi i totonu o lenei mea vitamini A, B vitamini.

Mo se fatuga ola, o le kiwi foi e aoga tele. O le vailaʻau D o loʻo aofia ai i totonu, o le puipuia lea o siaki ma faʻamalosia ai ponaivi. E le gata i lea, na oʻo mai i le saienitisi i Sisifo, o lenei vailaʻau e puipuia ai le tupu o le kanesa.

O meatotino aoga o kiwi e taua tele mo le paʻu mamafa. Talu ai nei, mo lenei faamoemoe, e masani ona faʻaaogaina. O keke, lea e faavae i luga o lenei fale, ua faamaonia ai i latou i le itu sili ona lelei.

O faʻamanuiaga o le kiwifruit i le paʻu o lima ma foliga e lauiloa i vailaʻau faʻapitoa, o le mea lea o le tuufaatasiga oa latou oloa e aofia ai ma le malosi. O loʻo iai i totonu, o le vailaʻau E faʻapipiʻiina le paʻu ma se vailaʻau o le vailaʻau, puipuia, ma o loʻo i ai se toe faʻafouina.

Faamanuiaga ma le afaina o le kiwi

Talu mai aso anamua, o le kiwi i le vailaʻau faʻainisinia ua faʻaaogaina e avea ma auala e faʻaitiitia ai le tiga i le rūmāmati, puipuia ai le fausia o maʻa fatuga, faaleleia o le otaotaina ma le mafanafana. O le inuina o le kiwi e telegese ai le gaioiga o le saluina o le lauulu. E i ai mea e faʻaleagaina ma faʻaleagaina, e faʻamalosia ai le mafaufau ma le faaletino, e faʻaitiitia ai le vaivai. O le sua o lenei fualaau e matua aoga lava e fautuaina e fomaʻi ma tagata fai meaʻai e inu uma i le soifua maloloina, puipuia ma togafitiga o faʻamaʻi eseese. E faʻatonutonu ai le maualuga o le suka i totonu o le toto, faʻaleleia le toto ma fufulu.

Ua iloa e le au saienitisi Norwegian o faamanuiaga o le kiwi i le soifua maloloina, faapea foi ma lona sua, o loo i ai foi i le susunuina o gaʻo, lea e poloka ai tamai ma vaa tetele, ma faateleina ai le thrombosis. Naʻo le faʻailogaina mo le faʻaaogaina o le kiwi o le le lava o le tagata ma le gastritis ma le maualuga o le eletise.

O Faamanuiaga o le Kiwi Manuia

I fualaau mamago o loʻo i ai uma meatotino o le fou, o lea pe a faʻaaogaina kiwi kulimi, e le faʻaitiitia le aofaʻi. Faʻafetai i le fiva masani o mea taumafa o loʻo i totonu o le kiwi kuka, o se meafaigaluega sili lea i le tau faasaga i le faʻamalosi, ma ona o se fualaau manaia o le calcium e fesoasoani i le faateleina o le ponaivi. I le masani ona faʻaaogaina lenei fualaau aina i se foliga malogo, o le a puipuia oe mai i le mimiti o le fulafula o fusi e vaʻaia ai nifo. O le mauoa i antioxidants ma fualaau aina suamalie, o le kiwi malogo e lagolagoina le paleni o le vai-paʻu o le paʻu ma puipuia ai le faʻaogaina ole tausaga. Ua faamaonia e saienitisi lona aoga i le tetee atu i siama kanesa ma le maʻisuka.