Mea taumafa leaga

Afai e te talitonu o tagata atamamai, e mafai ona talanoa e uiga i mea taumafa leaga pe afai o oloa gaosi oloa ua maeʻa ona faia. Ma o nei aso e le o se mea lilo i soo se tasi o meaai sili ona leaga o meaai ia tatou te ofoina atu meaai anapogi. Ae mo meaai masani - iinei o le faʻaaogaina o meaai aoga ma leaga e matua afaina lava. O mea uma faalenatura o le a mo na o tatou tino mo le lelei - pe afai tatou te matauina le faʻalelei. O le vaega lona lua o le auala tatou te saunia ai a tatou meaʻai. O le le kukaina lelei, e oo lava i meaai sili ona lelei e mafai ona afaina. I lalo ifo o le a matou taʻuina atu ia te oe nisi o mea e ono afaina i mea taumafa pe a kuka, faapea foi ma na oloa e sili atu ona lelei le faaaogaina.

Faʻatau gaʻo. O gaioiga feʻaveaʻi e aliali mai i le taimi o le hydrogenation o fuālaʻau fuālaʻau (e fai ma faʻataʻitaʻiga, sunflower), o se gaioiga e tuʻuina atu ai nei suauʻu le malosi e faʻafetaia ai le vevela maualuga (frying, baking), ma faaumiumi ai lo latou ola.

Ua faamaonia ai o le maualuga o meaʻai o gasegase e mafua ai le maualuga o le "leaga" cholesterol (lipoprotein le maualalo, poʻo le LDL), ao faʻaitiitia le maualuga o le "lelei" - (maualuga lipoprotein, poʻo le HDL) ma faʻapea ona faateleina ai le lamatiaga o le maʻi fatu. E le gata i lea, o gaʻo fesuiaiga e faʻaumatia le vitamin K, lea e talafeagai mo le soifua maloloina o mea laʻau ma ponaivi.

O fea oi ai le gaʻo? E masani lava i ni meaʻai faʻavela poʻo ni meaʻai faʻapisinisi - e fai ma faʻataʻitaʻiga, o pateta mālūlū, atonu e ono luga aʻe le lisi o meaai sili ona leaga.

E fia le gaʻo gaʻo e saogalemu? Leloaloa. Ae ui i lea, e tusa ai ma le American Medical Association, o le suia o gaʻo suauu i totonu o le US e puipuia ai le maliu vave o le 100,000 tagata i tausaga taʻitasi. Ua maeʻa laʻasaga laʻititi i Denmark ma Niu Ioka, faʻafetai i le faʻaaogaina o le gasegase o le gase.

Polyaromatic hydrocarbons. E maua i le gaʻo meaʻai a le polyaromatic hydrocarbons, lea e tao i luga o se mea faʻafefe. O le gaʻo e faʻafefeteina e mumu i lefulefu, ma o le mea e tupu ai le asu e aofia ai le polyaromatic hydrocarbons e aʻafia ai aano o manu. E talitonuina o taumafa ulaula uma e aofia ai le tele o polyaromatic hydrocarbons. O suʻesuʻega e faʻaalia ai e tasi le kuka, tao i luga o le malala, e mafai ona aofia ai le tele o vailaʻau oona e aofia ai le 500 sikaleti. (O le mea e lelei ai, e sili atu le faʻamaoni o tatou tino e sili atu le tumau nai lo le manava). E ui na o ia lava e tipi mai le meaʻai maualuga o manu i meaai leaga e matua faigata lava.

O fea oi ai polyaromatic hydrocarbons? I meaai, lea e tunu i malala, faapea foi i le ulaula tapaa, saisi ma iʻa. I le faʻaopoopoga - i fualaau faisua ma fualaau aina e tupu i nofoaga e maua ai le asu o le paipa o le fale gaosi oloa pe na o le ulaula foi mai le susunuina o lala mamago.

E fia fatu polyaromatic hydrocarbons e saogalemu? E leai se faʻamatalaga aloaia. Afai e te fiafia tele i aano o manufasi, tao i luga o le meaʻai, ma i se tulaga masani o le tofoina o mea ulaula, e leai se mea e tatau ona faʻaaogaina atoa mai au mea taumafa. Faʻatapulaʻa le latou fafaga tasi pe faalua i le masina - e fautuaina e tagata atamamai.

Mercury. E faasino i "metala mamafa", e faʻatuʻu mai i le natura mai gaioiga gaioiga ma ua manatu o se tino o le tino ma le toto. O le faaputuputu o le mercury i totonu o le tino o se fafine e mafai ona aafia ai le atinaʻeina o le tino o le fatu o le pepe, tamaiti ma le tupulaga talavou. O le maualuga o le mercury e nafa ma le faʻaitiitia o le fausiaina o fafine.

O fea oi ai le mercury? I iʻa o loʻo iai (iʻa, moa), ma iʻa tele - e pei o tuna ma samasoni. Methyl mercury e maua i le tele o iʻa (mo se faataitaiga, i le salmon).

E fia le mercury? O le US Food and Drug Administration fautuaina ia tina maitaga o tina susu ma tamaiti laiti e aloese mai iʻa "masalosalo" (tuna, fishfish) ia latou meaai.

Suamalie. O le masima o le 40% sodium. O le mea lea, o loʻo i ai le meatotino o le siitia o le toto - lea, i le isi itu, e nafa ma osofaiga ma fatu fatuga.

O fea oi ai le masima? I le faaopoopo atu i le aofaiga o le masima tatou te faaopoopoina i meaai, o le masima o loʻo maua i le tele o oloa gaosiga. Tatou maua le masima i sau, keke, buns, mea ulaula tapaa ma fusi, faʻapea foʻi ma mea taumafa na faia i hamburger. E manatu o le 75-80% o le masima e faʻaaogaina e le toʻatele o tagata Amerika i oloa o gaosiga o fale gaosi oloa. Ae ui i lea, o nisi o tagata atamamai masima e le afaina i mea taumafa leaga - ia iloa e manaʻomia ona faʻaaogaina i le faʻaogaina lelei.

E fia le masima e saogalemu? E tusa ai ma le Pulega a le Europa o le Saogalemu o Meaʻai, o le fua o le masima ua fautuaina i aso taitasi o loo faailoa mai i le 6 kalama, poo le 2.3 mg o le sodium - o le 1 teaspoon.

Gaʻo susu. E uiga i gaʻo manu, lea ua tuuaia i le faateleina o le maualuga o le cholesterol i le toto - o lona uiga o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga tuusaʻo ma maʻi fatu.

O fea oi ai gaʻo tumu? I totonu o le gaʻo - gaʻo manu e faatatau i se tasi o gaʻo sili. I totonu o puaa ma pipi. E le pei o le gaʻo povi, o le gaʻo gaʻo e mafai ona iloa, ma e faigofie ona aveese. I totonu o suauu manu ma i totonu o meaʻai susu. Ma faʻafefete foi na falai i totonu o le pama pama, poo le iai o le pama pama (sukalati, fufulu, masi, suti, fuʻu ma mea suamalie suamalie).

O le a le tele o le gaʻo tumu e saogalemu? Ua fautuaina e le au atamamai o calorie tatou te maua mai gaʻo tumu e le sili atu ma le 10% o le aofaiga atoa o kalori e maua i le aso. Afai o se tagata, mo se faʻataʻitaʻiga, e faʻaaogaina le 2,000 kalori i le aso, o calories mai gaʻo tumu e le sili atu i le 200 - e tusa ma le 22 grams o le gaʻo tumu.

Faatau ni mea fou, mea lelei mo lau laulau, ma kuka i latou ina ia latou le faʻaumatia le taua o mea taumafa. E te iloa o nisi taimi o meaʻai tatou te faʻatau e ono afaina i totonu o le umukuka.