Valerian ma HS

Faʻalavelave, neurosis, tigā - faʻaauau o soa a fou fou i le taimi o le failele. Ioe, o mafuaaga o ia tulaga e manino, o se popolega faifai pea mo le soifua maloloina o le pepe, le lava le moe, faaletonu o le hormonal ma nei mea uma e tetee atu i le tulaga o le faateleina o le numera o popolega ma mataupu masani.

O le toʻatele o tamaitai, o loʻo moomoo e toe maua le filemu o le mafaufau ma le toafilemu, faʻafeiloaʻi i mea faʻapitoa. Tincture of motherwort or valerian - o le mea muamua lava i le vasega e saogalemu lelei sauniuniga o laʻau. Ma o le a lelei tele pe afai e le mo le tasi "ae" - lactation. I mea uma, o mea uma e 'ai ma inu ai Mamma, e aofia ai vailaʻau, i se aofaiga patino e alu i le pepe.

O le mea moni, o le mea lea, o le fesili o le, e mafai ma pe faapefea ona inu ava i le taimi o le susu, e masani lava mo le faʻaipoipoina o fafine.

E mafai ona ou aveina valerian i le susu?

O mea tau vailaau o lenei laau ua masani ai tagata mo se taimi umi. E faʻaaogaina ma le popole le fiafia, le mautonu, vaʻaia o totoga totoga ma le gastrointestinal tract, neuroses ma foliga laiti o le neurasthenia. E le gata i lea, e fesoasoani vale valea e aveesea lagona o le atuatuvale ma le atuatuvale. O nisi taimi e faʻamaonia mo le puipuia o le angina ma le maualuga.

E ui i lea, e ui i le tele o aafiaga lelei i luga o le tino o se tagata matua, e faigata ona vavalo le auala o le a tali atu ai le pepe fou i le valerian.

I le tele o tulaga, aʻafia le susu i totonu o le tino o le tino, o le gaioiga malosi o le vailaʻau (o le estyl isovaleric acid) e faʻafilemuina ai le paluga, faʻaleleia le faʻamalosiina o lona tino, ma faʻaleleia ai le faagasologa o le moe. Ae ui i lea, o foliga vaaia o se tagata e le mafai ona taofia. O le mea lea, o le tofiaina o se tagata valevalenoa i le taimi o le lactation, e fautuaina malosi e fomai ia tina ia aua nei sili atu i le fuaitau ua faailoaina ma mataituina le tulaga o le pepe.

Faʻaiʻuga leaga o valerian i le tulaga o le HS

I togafitiga faafomaʻi, na i ai mataupu i le aveina o lenei vailaau e se fafine i le taimi o le lactation, mafua ai ni faʻasologa e le manaʻomia mai le tino o le tama i le tulaga o:

Faʻailoga o valerian i le tulaga o le HS

I le faʻaitiitia o le aʻafiaga o aʻafiaga, i le itu a le tina ma le alo o le tamaititi, e tatau ona e mulimulitaʻia mulimuli le metotia. Ma le mea e masani ai, faʻatasi ai ma fomaʻi susu e tofia le valerian i laulau 1 fasi mea 2-3 taimi i le aso. I le avea ai ma se mea e pala, e mafai ona e faʻaaoga tumato faapitoa, lea e aofia ai le valera valea. Ae mai i le ava malosi i fofo pepe e sili atu ona lelei le teena, e le gata i lea, e le manaomia le faʻaaogaina o faʻamatalaga mai rhizomes o lenei mea totino, ona e malosi tele.

E tatau ona ou ave le valerian i le lactation?

I le fuaina o mea lelei ma le lelei, o le tele o tinā e teena le vailaau, fefefe e faʻaleaga le pepe. I lenei tulaga, e tatau i fafine ona mafaufau pe o le laʻititi laʻititi o aʻafiaga mataga e fetaui lelei ma le faʻaletonu o le mafaufau lea e tuʻuina atu i le pepe mai se tina popole ma ita. Ae e tusa lava pe o le "fua" e tumau pea le mautinoa e faalagolago i le "tetee" ona tatau loa lea i le fafine ona vaavaai mo se isi sui sologa lelei , pe faalēaogāina ana fuafuaga ma tufatufa atu matafaioi mo le tausiga o le pepe ma le fale i totonu o le aiga atoa.

I tamaʻitaʻi e toʻatasi na amata ona ave le vailaau faʻasaʻo ma faamoemoeina se vavega moni mai ia mea, e taua le manatuaina o lena valerian e le o se panacea mo faafitauli uma. Faʻatasi ma le pepe 24 itula i le aso, 7 aso i le vaiaso, e aunoa ma le moe ma toe faʻafoʻi uma meaaoga - e leai se faʻatoʻa faʻalavelave o le ae maua ai le toʻa ma le fiafia. Aua nei galo o le tulaga faatina e le o se tiute, ae o le fiafia, ma ina ia mafai ona fiafia i lenei fiafia, e manaomia e tina ona malolo.