Ova o Nouei

Nouei - o se atunuu ofoofogia ma se talafaasolopito mauoa ma ni laufanua eseese eseese. O ana o Nouei o lona "faailoga". O nisi oi latou e faigofie ona maua, ma e mafai e tagata uma ona asiasi atu ia i latou, o isi e faigata ona pasi, ma e na o faigata moni lava e mafai ona vaʻaia i latou. E matua taua tele i ana o le itu i mātū o Nouei, aemaise lava - le faʻailoa a Rana.

O anaʻau aupito sili ona fiafia i Nouei

  1. Setergrortta . O le karst cave lea i le itumalo o Rana i Northern Norway. O ona tausaga e selau afe tausaga. O le ana o se faaputuga o alalaupapa lapopoa i lalo ifo o le 2400 mita le umi. E faamoemoeina tagata tafafao e faʻasūsūina fausaga o maʻa, fale mafiafia ma maualuluga o vaitafe. E mafai ona e alu i Setergrotta i le taumafanafana faatasi ai ma se vaega malaga. E le malamalama le ana.
  2. Gronligrotta . O le isi ana i le malo o Rana ua taua o Gronligrotta. O lenei ana e le mamao mai Sethrogrotta ma e sili atu ona faʻaauau - muamua, e laʻititi, lona lua - e faʻamalamalamaina, ma e mafai ona e alu iina. O le "ogalaau" autu o le ana ma o nisi (ae le o mea uma) o laulaau lalata ua susulu. I totonu o le ana e tafe atu i se vaitafe, lea i se tasi nofoaga e fai ai se afu laitiiti.
  3. Yurdbrogrotta . O lenei ana o lalo o le sami o loo i ai foi i le pito i matu o le atunuu. Yurdbrogrotta, na faaigoa i le faatoaga a Yurdbroi, e lata ane i ai, o le pito sili lea ona umi i ana o lalo o le sami ma o se tasi o pito sili ona loloto. O lona umi e 2600 mita, ma o le loloto e 110 m. Faʻafetai i ia uiga e lauiloa i le tele o mea. O le togalaau o Yurdbogrott na tatalaina i le 1969. O le igoa lona lua o le ana o le Pluragrotta; o lea e faaigoa ai i le vaitafe o Plura, lea na fufuluina ai le tele o ana o lalo ifo o le sami i maʻa papaʻe o le talafatai.
  4. O isi ana o le fono a Rana . Taumafa O Rana e mauoa i ana e sili atu nai lo se isi lava nofoaga i Europa. E tusa ma le 900 ana. O le sili ona taʻutaʻua oi latou, e faaopoopo atu i ia na lisiina i luga, o le Thoarvekrag, ua lauiloa o le umi aupito umi o le ana o Scandinavia (o lona umi e 22 km), Papeavreiraig e sili ona loloto i le Scandinavian Peninsula, ma le vanu o Svarthhamahola, lea e lauiloa mo le tele o le atuatuvale. O le asiasi atu i nei ana e avanoa mo na o polofesa.
  5. Trollkirka . I le itu i sisifo o le Itumalo o Evenes, lata ane i Torstad, o loo i ai se ana tele e tele, o le igoa lea o le igoa o le Trollkirka Temple. O le mea moni, o se mea taua tele lenei, e aofia ai le tolu maʻalaʻau maʻa, lea e mafai ona e maua ai lalo o vaitafe ma e oʻo lava i se tamai afu. O lona maualuga e 14 m. O le savali i tafatafa o le ana e tusa ma le tasi ma le afa itula. Ia mautinoa ia fai ni seevae seevae ma ave se moliuila ma oe.
  6. Harstad . O le tele o togalaau ma ana o loʻo i le itu i saute o le aai o Harstad , o le nofoaga autu o le pulega faʻale-aganuʻu. O ana o Salangen ma Skonlann e mafai ona asiasi i ai i se malaga , ma mo lona lava umiaina e lava e aoina ai se vaega o tagata e toatolu.
  7. O ana o Gudvangen . I totonu o le auvai o Nerejfjord ei ai se tamai taulaga Gudvangen. E le mamao ese mai lona tafega o le auala, e sosoo ane i le Mauga o Anorthus, lauiloa mo ana anaili paʻepaʻe paʻepaʻe. O lenei nofoaga e sili ona lauiloa i tagata tafafao maimoa. Le asiasi atu ia i latou, e na o le fausaga o tagata tafafao maimoa po o lalo o le faatulagaga. O le vevela i totonu o le ana e tutusa lava i le tausaga atoa; i le averesi o le + 8 ° C. O le ana o se labyrinth, ma o loʻo i ai ni fale tele. O tafaoga e faia i le mafanafana, aua i luga o le auala i luga o le fola o ni auala kapeta mo nisi auala faigofie. I totonu o ana o Gudvangen o loʻo i ai se pa maa ma se 'aiga' ai, lea e faia ai nofoa i maʻa ma ufitia i paʻu paʻu.