O le vailaau oona, lea e lauiloa foi o le "gastric" i tagata masani, o se maʻi pipisi. E aʻafia uma ai tamaiti ma tagata matutua. O nei mea e sili atu ona maʻi i se mamanu faʻaleleia. O lenei faʻamaʻi e tuʻuina mai ma faʻamaoniga faʻaalia. Afai e maua i latou, e tatau loa ona e faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi: o le a vave ona faʻagasolo le faagasologa o le toe faʻaleleia.
O le a le vailaau oona?
O lenei vailaʻau faʻamaʻi e manatu mamafa tele. O le tele o taimi o tamaiti maʻi i lalo ifo o le tolu tausaga le matutua, ma i le faʻalapotopotoga i le tele o aʻafiaga o tamaiti o loʻo fafagaina. E tusa ai ma fuainumera, e oʻo atu i le 17 tausaga, 90% o tagata i totonu o le toto ei ai faʻalavelave faʻamaʻi i vailaau oona. O lenei mea moni e iloa ai na latou mafatia uma lava i le faʻamaʻi i le matua.
E sili atu le lamatia o le maʻi rotavirus o le intestinal mo nei vaega o tagata taitoatasi:
- oi latou e ave glucocorticoids poʻo vailaʻau cytotoxic;
- tagata gasegase oncology;
- HIV-afaina;
- tamaitai i le vaitau o le gaioiga;
- tagata ia na totoina i ai totoga i totonu;
- tagata e mafatia i faʻamaʻi.
I le faʻaopoopoga, o le maʻi o le intestinal o se faʻamaʻi lea e masani ona osofaʻia tagata malaga. Ona o se suiga matuia i le fesuiaiga o sone ma le fesuiaiga i se mea e le masani ai, o le puipuiga o le puipuiga o le tino. O le iʻuga, o pathogens e leʻi faʻalavelaveina na toe gaosia i totonu o le fatu. O lenei faʻamaʻi e ono afaina foi i tagata matutua, aua o lenei tausaga, e faʻapupulaina ai le faʻamalositino, ma faʻapupulaina ai faʻamalosi eseese.
O le faʻamalasea o le inisalini o le mea e mafua ai le sola
O lenei faʻamaʻi e faʻaosofia e le au soʻo o loʻo galue malosi i totonu o sela o le epithelium o le vaega o meaʻai. I le 90% o mataupu, o le gasegase o le intestinal is caused by rotavirus. Na maua muamua i le 70 o le seneturi mulimuli i siamupini o le epithelium o tamaiti, na maliliu ona o le gastroenteritis gasegase. O le virum o le siama e pei o foliga o se uili. I totonu o se mole mole RNA o loʻo aofia ai faʻamatalaga tuʻufaʻatasia. I fafo atu, o le taupou o loʻo ufiufiina i se pulou popo i le tele o pusa. Faatasi ai ma le fesoasoani a nei mamanu e fusifusia ai i sela o le epithelium o le oropharynx ma le inumaga. Ona latou ulu atu lea i totonu o le toto.
I le totoe o le 10% o mataupu, e mafai ona faʻavevelaina le pipili o le iniseti ile ituaiga siama ma siama:
- salmonella ;
- adenoviruses;
- shigella;
- norovirus;
- E. coli ;
- calicivirus.
E faʻapefea ona tuʻuina atu le vailaau oona?
E eseese auala o faʻamaʻi pipisi. O le auala lenei ua faʻafeiloaʻi ai le rotavirus:
- e ala i lima eleelea;
- ma mea e afaina ai ma vai (e le mate le siama i le maualalo o le vevela);
- faatasi ai ma laʻau manogi;
- ma feces.
O le siama e matua faʻasao i mea faʻamalosi, o lea e faigofie ona oʻo atu i le duodenum. O le autu autu o lenei tino o le fualaau oona o le gaosiga o mea taumafa o le eletene ma le ave o mea laiti i totonu o le toto. O le pito i totonu o le atigi vavalalata e ufiufiina i luga o vailaʻau ma enterocytes. O le aʻafiaina o nei siama i totonu, o le siama e mimiti lona teutusi. Mulimuli ane, na te auina atu faʻamatalaga tuʻufaʻatasia (RNA) i le ogatotonu o le '' puʻeina '. O se taunuuga, o lenei mea e mafua ai le faʻaitiitia o faagasologa faifai pea, ma i le lumanaʻi - o le malepelepe o le membrane ma le maliu o le enterocyte.
I le tulaga lava e tasi, o siama ma le oti o sosoʻo vavalalata e tupu. Ona o lenei mea, o meaʻai e ulu atu i totonu o le manava e le toe faʻaaogaina i se auala masani. E le gata i lea, i totonu o lenei totoga o le digestive tract, o le a faʻaputuina ai le faʻafefe, e tosina mai ai masima ma vai. O nei faʻafefiloi uma ua aveesea mai le tino, e mafua ai ona le manava: e lagona e se tagata le malepe.
Fia i totonu o le inisalini - taimi faʻasili
O lenei vaitau e amata mai le taimi e ulufale ai le sui soʻo i le tino i le faʻaalia o uluai faailoga o le maʻi. E masani ona taʻua o se vaitaimi vavalalata. Rotovirus incubation period is short: o le tele o taimi e tumau 24-48 itula. A maeʻa, ona oʻo mai lea o se vaega laʻititi, o lona umi e ese mai le 3 i le 7 aso. O le taimi e toe faʻafoʻisia ai e 4-5 aso.
E fia le vailaau oona?
O lenei vailaʻau faʻamaʻi ua manatu e sili ona pipisi. O le aufaigaluega e matua tetee lava i le siosiomaga i fafo, lea e faʻaleagaina ai le tulaga. O le vaifofo aupito sili ona aoga o se soli alcohol e 70%. E le gata i lea, o sui e fano i le taimi o le kuka. O le tele lenei o le rotavirus e aʻafia (pe a le o le faia o togafitiga faʻamaʻi):
- luga o le paʻu o lima - e tusa ma le 4 itula;
- i fafo (i meataalo, mea a le fale, i le ea) - 2-3 vaiaso.
Faʻailoga o le vailaau oona
O le ata o le falemaʻi e mafai ona fesuisuiai e fuafua lava i le tulaga o le maʻi. I le laasaga muamua, o rotavirus o loʻo i lalo:
- vevela o le tino i luga atu o le 38 °, faʻatasi ai ma le vevela ma le fiva;
- tiga o le ulu;
- leai se tuinanau;
- tiga o le tino;
- vili;
- pogisa o le urine;
- ogaoga manava (e oo i le 20 taimi i le aso);
- faamaninoga o feces, atonu e i ai i totonu toto toto;
- Sauaga i le faai;
- mago vaivai;
- tiga pe a folo.
I ni nai aso mulimuli ane, o le tulaga o loʻo faasolo ina leaga. I lena taimi na faaopoopo ai foi ia faailoga o rotavirus:
- ua paʻu le mamafa;
- o le paʻu ua paʻu;
- o se taugofie o le mamafa o le tino o loʻo matauina;
- gasegase o le lapatose e mafai ona tupu.
Rotavirus faʻataʻitaʻiga
O le taimi lava e amata ai ona oʻo mai faailoga muaʻi o le faʻalaua o le intestinal, e tatau loa ona e faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi (aemaise lava pe a maʻi le tamaititi, maʻitaga poʻo se tagata o loʻo mafatia i le le atoatoa). Muamua, o le a suʻesuʻe ma le totoʻa e le fomaʻi le tagata gasegase, ona ia fautuaina lea o ia e faia se suega rotavirus, lea o le mea e suʻesuʻe i ai e fiafia. O le taunuuga lelei na maua na faailoa mai ai ua faamaonia le siama. I le avea ai o se suʻesuʻega faaopoopo, e mafai e le fomai ona fautuaina le faia o ia suega:
- toto - afai o le maʻi o loʻo i ai se vailaau faʻamaʻi, o le a faʻaalia i luga o le faʻaaliga le faʻalauteleina o le anotusi o leukocytes;
- urine - e mafai ona maua ai le porotini, vaʻaina o le hyaline, erythrocytes ma leukocytes.
Rotavirus - togafitiga
O togafitiga i tagata maʻi o loʻo maua lenei faʻamaʻi o se faailoga. E oʻo mai i le taimi nei, e leai se vailaʻau o loʻo feteenaʻi ma lenei siama. Mo lenei mafuaʻaga, ua faatonuina e le fomaʻi togafitiga, ma mafaufau i le tulaga lautele o le maʻi. Na te silafia auala e togafitia ai le rotavirus, ma o le maʻi vave lava e mafai ona toe ola, e tatau ona faʻaaoga lelei ona fautuaga. O togafitiga o lenei faamai e tatau ona atoatoa. E aofia ai ia faatonuga:
- vavaeeseina o le maʻi ma le sauniuni o le moega e malolo;
- toe faʻaleleia o paleni vai-electrolyte;
- aveeseina o le inupia;
- faamalosia o puipuiga ;
- togafitiga maloloina;
- aveeseina o le mumu.
Vaʻaiga mo vailaau oona
O togafitiga faʻamaʻi i tulaga taʻitasi e mafai ona fesuisuiaʻi, aua e tuusaʻo tonu lava i foliga o le faʻafitauli o le maʻi. Mo lenei mafuaʻaga, ao le i togafitia le vailaau oona, o le a faatonuina foi e le fomaʻi i le tagata maʻi se suʻesuʻega faaopoopo. E masani lava i le togafitiga ua faatonuina ai ia vailaʻau:
- sorbents (Enterosgel, Smecta, carbon activated);
- probiotic sauniuniga (Hilak Forte, Bifiform, Bifidumbacterin Forte);
- meaʻai meaai (Pancreatin, Creon);
- fofo o eletise ( Regidron , Trisol, Lactasol);
- antipyretics (Nurofen, Next), ae afai e le o faatonuina le rotavirus e aunoa ma se vevela;
- vitussive drugs (Sinekod, Bromheksin, Bronholitin);
- antispasmodics (No-spa, Spasmalgon);
- immunostimulants (Cycloferon, Kagocel, Cytovir).
Rotavirus - meaʻai
Ina ia mafai ai e le maʻi ona paʻu i le vave e mafai ai, e tatau ona 'ai lelei le tagata maʻi. Mai le taumafa e tatau ona e vavaeeseina na ituaiga meaai:
- susu ma fua o susu susu;
- suti;
- falaoamata;
- gaʻo gaʻo ma iʻa;
- oloa ulaula;
- meaai falai;
- Pelu;
- ava malosi;
- meaʻai vave;
- meaʻai vevela.
Taumafa mo le maʻi pipili o lona uiga o le i ai i le taumafa o meaʻai:
- fualaau faisua mama;
- alalaupapa e afifi i luga o vai (falala, araisa);
- kuki keke;
- gaʻo susu-gaʻo;
- palu tao;
- faʻi;
- suauu rye;
- vevela aano o manu ma iʻa laititi.
O meaai e tatau ona avea ma vaega. Ole taimi fautuaina ole taumafaina ole taumafa e 6-8 taimi ile aso ma i ni vaega laiti. E tatau ona e inu le itiiti ifo i le lua lita o le vai i le aso. Ina ia faia lenei mea, o le tiʻamea uliuli manaia (e le o le malosi), o le fusi o le rasipi, dogrose or currant e talafeagai. I le faʻaopoopoga, o meaʻai ma alalaisa e lelei i lenei tulaga: latou te tamaoaiga i le palasi, o lea latou te ufitia puipui o le manava ma puipuia ai mai le faaleagaina.
Puipuiga o le faʻavalaʻau o le tino
Soʻo se faʻamaʻi e faigofie atu ona puipuia nai lo togafiti. E tutusa foi le moni mo le vailaau oona. O se tasi o togafitiga puipuia lelei o se tui e faasaga i rotavirus. E iai isi fuafuaga e faʻamoemoe e puipuia ai faʻamaʻi pipisi:
- vavaeeseina o le tagata maʻi;
- inu vai inu lelei;
- meaai e tatau ona saunia mai mea fou, ma tuʻuina atu i latou ia lava le vevela;
- fufulu lima e masani ona fai (mulimuli i le auala, faletaele, nofoaga faitele, aʻo leʻi 'aʻai ma isi);
- A o lei fafaga fualaau faisua fou mo le 10 minute i se 3% vailaau vailaau, ona fufulu lea i vai mama;
- fufuluina masani susu o le potu;
- faamalosia le puipuiga;
- lafoaia amioga leaga;
- o le puipuia o le rotavirus i totonu o se aiga o loʻo i ai se maʻi pipisi oona, e aofia ai le maeʻa maeʻaeʻaina o mea faitino lautele.