Paka a le Atunuu o Niu Sila

O faʻamatalaga o se faigamalaga i Niu Sila o le a atoatoa pe afai e te aofia ai i lau auala e asiasi atu ai i paka a le atunuʻu. I luga o se vaega laititi o Niu Sila, o le natura na fatuina ituaiga eseese o le toomaga; iinei ma le matagofie o mauga mauga mauga ma vaʻaia ma vaituloto, ma vaomatua ma vaomatua ma vaitafe. O le Malo o Niu Sila ua galue mo le sili atu ma le senituri i le tuuina atu o aiaiga mo le faasaoina ma le faateleina o le numera o sui o le vaomatua ma fauna e ala i le fausia o nofoaga puipuia i itu eseese o le atunuu.

I le teritori o Niu Sila, e 14 paka a le malo. Lalo ifo tatou te lisiina mea sili ona manaia ma taʻutaʻua.

Tongariro National Park

O le paka matua i Niu Sila ma le tasi o matua i le lalolagi. I le aso, o le nofoaga o Tongariro National Park e 796 sikuea sikuea. I luga o lona teritori e faʻalauteleina ai se filifili o mauga o mauga mumu, ae e tolu volcanoes malolosi - Ruapehu, Ngaurupuoke ma Tongariro. I luga o le tumutumu o Ngauropohoe, o le lauiloa lauiloa o le "Lord of the Rings" na pueina, ma o le volcano "na avea o se matafaioi" a Orodruin - o le Mauga Papa, i totonu o lona loto lea na faia ai le mama matagofie a Omnipotence. I totonu o lenei paka o se tasi o auala aupito sili ona savali i le lalolagi ma se umi e 20 kilomita, o loʻo i ai nofoaga mo tafaoga ma faʻamatalaga e mataʻituina mo ata matagofie o ata panoramic.

Egmont National Park

O se paka laitiiti ei ai se eria e na o le 335 sqkm. o loʻo tu i sisifo o le Motu i Matu . I le ogatotonu o le paka o le volcano Egmont, o se mauga e 2518 maualuga, lea ei ai se foliga tutusa i Mount Fuji i Iapani. O lenei tulaga na filifilia ai le lauiloa o le paka faatasi ma faatonu o polokabusite: o ata i se vaaiga o Egmont e mafai ona vaaia i le ata "The Last Samurai".

O le mauga manaia ua manatu o loʻo moe, e ui lava i le 300 tausaga talu ai na matataʻu ai tagata nonofo i nuʻu lata ane. O le alu aʻe i le manava e mafai e tagata malolosi uma ma e alu ile 5-6 itula. Mai mea manaia o le paka, e tatau ona e gauai atu i le "Vaomatua Vaomatua", o le faaputuputuina o laau ufiufi ua ufiufi i galu palapala ma se pusa maualuga maualuga e ufitia i se vaega o moss-sphagnum

National Park Te Urevera

O le paka tele i le Motu i Matu o loʻo aofia ai se vaega e 2,127 sikuea kilomita. I totonu o le ogatotonu, o loʻo siomia i itu uma i vaomatua, o le Vaituloto o Wakikremoana - o se nofoaga tulaga ese mo le latituga i saute, faʻamanatuina o le tafe ma le matagi o fjord. O le vaituloto na faia ona o le tele o le eleele, e tafia ai le vaitafe o le igoa lava e tasi.

E lua ala savali i totonu o le paka: o le tasi oi latou e alu i tafatafa o le vaituloto ma mafai ai ona e fiafia atoatoa i le vaaiga, o le lona lua o loʻo faʻatautaia i totonu o le vaomatua o Phirinaki, o se maafaamanatu ola i vaomatua taupou o Niu Sila. O le auala lona lua ua manatu o le auala pito sili ona "vao" i le motu atoa o Matu. O le a vaʻaia e tagata asiasi le sili atu ma le 650 ituaiga o vao, vaitafe, vaʻalele ma tafega, afaina faʻapitoa faapitoa ma faʻamatalaga matagofie. O le paka e matagofie tele mo tagata e fiafia i ai - tagata sopo, tagata faiva ma faifaiva.

Abel Tasman National Park

O le paka a le atunuʻu e sili atu i le 225 sikuea kilomita. e taua o le paka matagofie i Niu Sila. O lona aseta autu o le umi lea o matafaga ma le oneone oneone, na faia e se vaomatua sili ona manaia. I totonu o bays ma bays e fufuluina le paka mai sisifo, o le vai e manino lelei ma e sili atu ona lelei le paʻu.

Aoraki / Mount Cook National Park

Afai e iloa le Motu i Matu mo lona toomaga, o le pepa asiasi o le South Island o ni mauga maualuga. I le Aoraki / Mount Cook National Park , e aofia ai le 707 square kilomita, e sili atu i le 140 laina i luga o le 2000 mita le maualuga. O le pito i luga o New Zealand o le Mauga o Kuki, lea e taʻua e le tagata Aoraki o le Piercing Clouds, i le itu i Saute Alps, lata ane i le talafatai o le sami. Le maualuga o le mauga Cook - 3742 m.

I le teritori o le paka o le tele lea i Niu Sila Tasman Glacier, e 29 kilomita le mamao, lea e mafai ona e aau ai i le vaa ma e tietie i luga o ona ala i luga o nofoaafi.

Fjordland National Park

I totonu o le mauga i sisifo o le itu i sisifo o le motu i Saute o loo i ai le atunuu o fjords - o se fanua tuʻufua, lea e tulaʻi ai mauga i luga o le kiona, i le va o vaituloto loloto ma vaʻaia, ma o le ea e matua fou lava. O le telefoni a le atunuʻu tele o Fiordland ma lona natura ma nofoaga paia o le mamalu o le nuʻu ma le 12.5,000 sikuea kilomita e lauiloa mo ona laufanua, e vaeluaina i tafatafa ane o laufanua papaʻe, na gaosia e glaciers i aso anamua. I totonu o le paka o le Bay of Milford Sound, e igoa ia Rudyard Kipling "le lona valu o mea ofoofogia o le lalolagi." O le faga e siomia e tumutumu mauga e oo atu i le 1200 mita le maualuga ma e manatu o se tasi o nofoaga sili ona malulu i luga o le paneta.

Papapa National Park

O se tasi o paka aupito laitiiti, o loo i luga o se eria e 305 sq. Kilomita i le talafatai i sisifo o le Motu i Saute . O le laufanua i le lotoifale o se faʻafefiloi o vaomatua, papa ma ana. Tatala i le 1987 e puipuia ai maʻa tulaga ese mai kario ma le gaosiga. O nei nofoaga e lauiloa i tafatafa - o le tumutumu o le tumutumu o le tumutumu, ma le "tiapolo", lea e tafe mai ai vai mai fafo i lea taimi ma lea taimi. O ia tagata e mafai ona vaaia i luga o le sami, pe a tafe atu le vai i le tele o pu i maʻa maa. Tagata faʻapitonuʻu ma faʻasalalauga faʻatautaia malaga i ana, aupito sili ona loloto - o le ana o Xanadu e umi atu i le 5 kilomita ma o loʻo i luga o le sami i tafatafa o le mauga mauga Paparoa.

O le tulaga ese o lenei paka o le i ai o se ituaiga tulaga ese o vaomatua, lea e le o maua i soo se isi vaega manino o Niu Sila.