- Nofoaga: Tokyo, Taito
- Faiga faavae: 1873 tausaga
- Eria: 53.8,000 heta
O se tasi o nofoaga pito sili ona lauiloa i Tokyo ma le mea aupito sili ona asiasi i turisi a Iapani o Ueno Park. O lenei vaega o le natura i le ogatotonu o se aai telē e puipuia ma le faaeteete tu ma aga sili ona lelei o le Land of the Rising Sun.
Faamatalaga lautele
O Ueno Park na faavaeina i le 1873, lea ua i ai nei se vaega o le silia ma le 50,000 heta. O le faaliliuga saʻo o le igoa e foliga mai o se "pito i luga" po o le "maualuga", talu ai o le tele lava o loo i luga o se mauga. I le taimi o le faavaeina o le pule o Iapani, sa fiafia Ieyasu Tokugawa i le mauga na ufitia lona maota mai le itu i matu-sasaʻe. Na sau mai iina, e tusa ai ma Buddhists, na faaali mai agaga leaga, ma o le mauga sa avea o se ituaiga o faalavelave i lo latou auala.
I le 1890, na faʻaalia ai e le aiga pulepule Ueno Park lana lava meatotino, ae o le 1924 ua toe avea ma fale o le taulaga tatala i le auai lautele.
Fausaga o Park
I le tele o teritori o Ueno Park o le fale tuai pito i leva i Tokyo - O le Ueno Zoo, na faavaeina i le 1882. E sili atu i le 400 ituaiga o manu, o le aofaʻi e silia ma le 2,5 afe. Faatasi ai ma manu e mafai ona e maua ai gorilla, alope, leona, tigers, giraffes, etc. Ae o Iapani ei ai se alofa faʻapitoa mo le aiga o pandas, o latou ola e masani ona ufitia i le aufaasālalau i le lotoifale. O le teritori o le faleoloa ua vaevaeina i ni vaega se 2, ma, pe a manaʻomia, e mafai ona e faia se malaga i le va o fale. E galue le fale i aso uma sei vagana ai Aso Gafua ma aso malolo i Iapani .
O le paka o Ueno e aofia ai le tele o falemataʻaga, o mea e aupito sili ona taua e aofia ai:
- O le National Museum of Tokyo o le uluai falemataaga o le taulaga, na faavaeina i le 1871. E tele mea e faʻaalia mai Iapani ma isi atunuu, e aofia ai le vaʻaia faapitoa i tusi taʻalo faʻatasi ma ata faʻatusa, o pelu a matai taʻutaʻua, oa anamua o le malumalu o Horyu-ji ;
- Togafiti Faatufugaga a Atumotu a Tokyo - ata vali o tagata tusiata e pei o Monet, Renoir, Van Gogh ma, ioe, o galuega a matai o le lotoifale o loʻo aoina iinei;
- O le National Museum of Science - o ona faʻaaliga o le a fesoasoani e faʻasalalau le talafaasolopito o le atinaʻeina o le vateatea ma le oanoanography;
- O le Falemataʻaga o Sitamati - o le a faʻafesoʻotaʻi oe i le olaga o tagata faʻatauʻoa ma tufuga a le au matutua o Tokyo.
Ueno Park o se ituaiga tulimanu o tapuaiga, e pei ona fausia ai ekalesia e tele i lona teritori, o le numera o tagata asiasi i ai o loo faateleina i tausaga uma:
- Kaneyji o le uluai malumalu na fausia i le faasologa o le fana i le 1625. Mulimuli ane, na avea o ia ma se falelauasiga mo le ono osofaiga a Iapani;
- Kaneiji Kiyomizudo - o se malumalu na faapaiaina i le atua fafine Kannon. E talitonuina e fesoasoani i ulugalii e leai se fanau e tatalo mo se faʻaopoopoga i le aiga. Afai na fanau mai se ulugalii se tamaititi, ona aumai lea o se pepe taalo i le fatafaitaulaga. O tausaga taʻitasi i le aso 25 o Setema, o le a susunuina uma pepe pepe e fai ma taulaga i le atua fafine i le taimi o se sauniga faʻapitoa;
- Bentando jinja o se kopi tonu o le malumalu i le Vaituloto o Biwa . O le bentando jinja o loʻo i luga o le motu laitiiti o le Vaitafe o Sinobadzu, e lauiloa mo alalaupapa tautau, lotuses ma le toatele o manulele o mai iinei;
- Ueno Toshyogu o se malumalu o le tamaoaiga a le atunuu o Iapani. Na fausia i le 1627 e manatua ai Ieyas Tokugawa, o le taʻitaʻiʻau o le atunuu. I lona faitotoʻa, o se alley na teuteuina i le 250 moli laupapa, lea na foai atu i le malumalu e soo o Ieuua ina ua mavae lona maliu.
E faʻapefea ona oʻo i ai?
E tele auala e mafai ai ona oʻo i Ueno Park. O le televave o nei auala o le alatele ma le metro . I soʻo se tasi, e tatau ona e alu i Ueno Station, ona e savali laitiiti (pe a ma le 5 minute).