Mycoplasma pneumonia

O le tauiviga ma faʻamaʻi pipisi o le tino manaia e tatau ona maua e tagata uma. I le tele o tulaga, o le mafuaaga o le faamaʻi o siama ma siama. O se tasi o mea taatele o le mycoplasma pneumonia. O lenei siama e ono aʻafia ai e le gata i le niumonia, ae o le tele foi o isi maʻi le lelei.

Faʻailoga o le Mycoplasma Infection with Pneumonia

Mycoplasma o se microorganism e le o iai sona lava membrane, o lea e sili atu ai le faigofie mo le ulufale atu i le tino. Mai se tagata ua pisia i se siaki lelei o le mycoplasma, e pei o le tele o isi togafitiga o se siama e maua i le manava o le tino, o loo auina atu i lalo o palale vaalele. Tamaiti ma talavou e faigofie i faʻamaʻi nai lo isi, e ui lava o tagata matutua e afaina i le faamaʻi mai lea taimi i lea taimi. O le pneumonia i mycoplasma e faʻasalalauina ma fesoʻotaʻi vavalalata, ma o le mea lea e toetoe lava o tagata uma o le aiga e auina atu i le falemai i le taimi e tasi.

O le faʻamaʻi na mafua mai i le mycoplasma e le manaia ma faʻalilolilo. I le amataga o le atinaʻe, o ona uiga e foliga mai e pei o ARVI masani. Ma na o ni nai aso o faailoga moni ia o le mycoplasmal pneumonia:

  1. O le vevela e maualuga le alualu i luma ma e mafai ona oʻo atu i le fasefulu tikeri.
  2. E foliga mai, o suʻega o le a faʻaalia ai le i ai o le niumonia o le mycoplasma i le tino ma se maʻi malulu umi, lea e mafua ai lagona tiga i totonu o le pusa. E masani lava, o le tiga o loʻo matauina i le itu o se maʻi pipisi-faʻaleagaina.
  3. O nisi suiga i mama o loo manino lava ona iloa i luga o X-ray.

Iloiloga ma se paʻu o le māmā - o auala masani o le faʻamatalaga o se pneumonia mycoplasmal. O le mea lea, faatasi ai ma le faʻaalia o faʻamaoniga o loʻo i luga, e tatau ona e saunia mo le mea moni e tatau ona e faʻaititia sina mea itiiti ma mautinoa e foai atu le toto.

Togafitiga o le mycoplasmal pneumonia

A maeʻa ona faʻamaonia e tagata tomai faapitoa le pneumonia o le mycoplasmal, e mafai ona galo e uiga i togafitiga ma tagata faʻaleaganuʻu ma soʻo se auala faamaoni. E sili atu, o lo latou faʻaaogaina e mafai ona faatagaina, ae naʻo le tutusa ma le togafitiga autu. O le togafitiga autu mo le niumonia na mafua mai i le mycoplasma, o le ala o vailaʻau.

O vailaau faʻamaʻi e faʻaalia i tagata matutua ma tamaiti. O vailaau pito sili ona talafeagai o le a fesoasoani i le sailia o se tagata tomai faapitoa. E masani lava i le taimi o togafitiga togafitiga, faʻapitoa o fualaau oona ma le bifidobacteria e lagolagoina ai le puipuiga ma le faʻaitiitia o le leaga o aʻafiaga o vailaʻau faʻasaina.