Toto i se tamaititi - o le a le mea e togafitia?

O le iʻuga o le faʻalavelaveina o le mea o loʻo i ai meaʻai, atonu o le a maua e le pepe se manava manaia mo se taimi umi. O le faamalositino e silia ma le 5 taimi i le aso e manatu ole manava. I se tulaga faapena, e feagai matua ma le fesili i le auala e taofi ai le manava i se tamaititi. E taua tele le faʻalogo i le natura o le nofoa o se tamaititi i lalo o le tausaga e tasi. O se tamaititi e laʻitiiti 12 masina e masani lava ona i ai se nofoa vavalalata, peitaʻi, afai ei ai se nofoa i totonu o le nofoa, o se mea e fai, o se faʻafitauli i le soifua manuia lautele o le pepe, e tatau ona e sailia vave se fesoasoani faafomaʻi. Afai ei ai le manava o se tamaititi, na o le fomai e mafai ona filifili pe o le a le mea e togafitia ai le manava pe a mafaufau i lona matua ma le soifua maloloina o le pepe.

O le a se mea e mafai ona ou suʻeina ai se tamaititi ua manava?

Afai e maua e le tamaititi le manava, e mafai e le fomaʻi ona fautuaina le suʻeina o le vailaʻau faʻamaʻi mo tamaiti mai le vaega o le gasegase, lea ua mamanuina e faʻaitiitia ai toxins leaga:

O le gaʻo gaioiga faʻaaogaina e masani ona faʻaaogaina le manava manaia mo tamaiti.

Talu ai o le manava manava e le maua i le manava, e mafai e le fomaʻi ona faʻasolo atu i ai vailaau e maua ai le bifido aoga - ma le lactobacilli - hilak-strong, lactulose.

Nai lo le inuina o se tamaitiiti ma le manava?

Afai o maua e le tamaititi le manava, ona leai lea o se vai tele. I se tulaga faʻapea, e taua le tuʻuina atu i le pepe se mea inu. Ae ui i lea, o le vai masani e le galue, aua e vave ona tuua le tamaititi. O se taunuuga, ua i ai sona faʻalavelave i le paleni eletise ma le faʻaaogaina o minerale mai suauu ma siama o le tino. I lenei tulaga, e fautuaina e tuʻuina atu i tamaititi ni togafitiga faapitoa mo le faʻamamaina (rehydron, oralit), lea e mafai ona faʻatau i soo se fale talavai.

O tali tutusa i lona tuufaatasiga e mafai ona saunia tutoatasi i le fale. Ina ia faia lenei mea, e tasi le lita o vai manino e tatau ona faaopoopo i ai le afa o le sipuniti o suauu, tasi sipuni tele o le suka ma le sipuniti masima. E tatau ona tuʻuina atu le vaifofo i le aso atoa i le tamaititi i ni nai aofaiga, ae masani lava. O lenei mea o le a fesoasoani e faatumauina le paleni o le vai i le tulaga talafeagai.

Fofo faʻapitoa mo manava manava mo tamaiti

O le fofo sili ona lelei mo le manava o le tipi o le araisa i le fua faatatau o le 1: 3. O lenei susu e tatau ona ofoina atu i le tamaititi i le lua itula i ni mea laiti.

O lea mai le mint ma le chamomile o le a fesoasoani foi e taofi le manava. O lenei lauti e tuʻuina atu a itiiti ifo ma le 5 taimi i le aso.

O fua o le anufe o le a fesoasoani e tuʻuina atu i le tamaititi elemene aoga, toe faʻaleleia le faʻamaʻi, ma aveese faʻamaʻi maona matautia mai le tino o le tamaititi. Ina ia saunia le suka e ave le 5 kalama o fuamoa o le hawthorn, sasaa se tasi ipu tioata vai, tuu i luga le afi ma vela mo le 10 minute. O lenei susu e tatau ona tuʻuina i le tamaititi 3 taimi i le aso mo le tasi sipuni sipuni.

Afai e le taofia e le tama le manava manava mo se taimi umi, ona muamua lea o le taimi o togafitiga, e mafai ona faʻaitiitia le tulaga o le pepe. E le tatau ona fafagaina mo sina taimi, ae ia maua se vailaʻau suamalie, mo se faʻataʻitaʻiga, o se mea teuteu mai le lua-tausaga le taua. Tasi le sipuniti o le mutia e fefiloi ma se ipu vai inu ma kuka mo le tolu minute. A uma ona faʻafilemu le palu ma faʻapipiʻi, e tuʻuina atu i le tamaititi 3-4 taimi se aso, tasi le sipuni.

O le a aoga foi mo le tamaititi e faʻamalosi le maile, lea o le a fesoasoani e faʻamautinoa atili le faʻaaogaina o vitamini i le tino o le fanau.

E tatau i matua ona gauai totoa i le soifua maloloina o le la tama ma ia manatua o le manava o se faailoga lea o inisiua o le intestinal ua maua e le fomaʻi pe afai oi ai nisi faailoga i le tino o le tiga o le manava, leu ma le vomiting. O se togafitiga saʻo ma vave amata e aloese ai mai faʻafitauli i le lumanaʻi.