E iai le fiva o le tamaitiiti e 39 e aunoa ma ni faʻaʻailoga

O le maualuga o le vevela o le pepe e masani ona matataʻu, aemaise lava pe afai e sili atu ma le tasi le aso, ma e le tuʻituʻiina ai le faʻamaʻi o le fiva. O le a le mea e fai i lenei mataupu: ia valaʻau i se taʻavale, pe faʻatali seʻi oʻo i le taimi e pasia ai, o mafaufauga uma o matua. O le vevela o le 39 tikeri ma le luga e aunoa ma ni faʻamaoniga i se tamaititi e mafai ona faia mo ni mafuaaga. O faʻamaʻi e mafua ai ona manaomia le fiva i nisi taimi i le falemaʻi faʻamaʻi ile fomaʻi, ma o nisi taimi o le a puipuia ai e le tino puipuia le faʻamaʻi ma le togafitiga faapitoa e le manaʻomia.

Aisea e tupu ai se fiva?

Afai e iloa e matua o le pepe e maua i le fiva, ona faʻaalia ai lea o le faia o se mea e le lelei i le tino poʻo le faʻaogaina o le komiva o loʻo tauivi ma faʻamaʻi pipisi, siama poʻo siama. E i ai tamaiti faʻamaʻi pipisi, o aʻafiaga e amata i le maualuga o le vevela, ma tuʻituʻi i lalo, pe a mafai, ona oʻo lea i sina taimi. O lea, o latou:

  1. Tamaiti olaola. E taatele i pepe e oo atu i le lua tausaga ma o aso muamua e 3-4 e aunoa ma ni faailo, ae i le vevela o le 39, i tamaiti uma ma tamaiti matutua. A maeʻa lenei vaitau, e aliali mai se osofaʻi i luga o le tino, lea pe a mavae ni nai aso e alu ifo. Ole maʻi e le manaʻomia se togafitiga faʻapitoa, sei vagana ai le aveina o se pepe antipyretic.
  2. Enterovirus vesicular stomatitis. O lenei faʻamaʻi e aʻafia ai, aemaise lava tamaiti ei lalo o le 10 tausaga. Faʻaalia maualuga le fiva, ma pe a mavae sina taimi e amata ona atiaʻe le stomatitis ma faʻavave foliga i luga o le paʻu. Ole togafitiga faʻapitoa e le manaʻomia ma pasia le 10 aso pe a maeʻa ona faʻaalia muamua faailoga.

I le faʻaopoopoga o faʻamaʻi o le tamaitiiti, o loʻo i ai faʻamaʻi pipisi uma e aʻafia uma ai tamaiti ma tagata matutua. E le gata i lea, ei ai tulaga e mafai ona taʻitaʻia ai le maualuga o le vevela. O le mea sili ona taatele i totonu oi latou:

  1. Faʻailoga faʻamaʻi. E faʻaalia i se tamaititi e maualuga le vevela o le 39 tikeri ma e muamua le tafe o le aso e aunoa ma ni faʻaaliga manino ma faitioga o se faʻaʻi tiga poʻo se malulu. O tamaiti e le fiafia i taaloga, ma o latou manaʻoga leaga, o loʻo i ai se tiga i totonu o maso ma se lagona o le vaivai. O lenei faamai e manaomia ai togafitiga faafomaʻi, ma, o se tulafono, e aofia ai se vaega o fualaau o antipyretic, o lona uiga o le faateleina o le puipuiga ma le ola maloloina, ma pe a tupu se tale, fualaau e tau ai.
  2. Leething. O foliga vaaia o nifo i pepe uma e tupu i auala eseese. O nisi tina latou te fai mai o nifo e aunoa ma ni faafitauli, ae o isi ua faitioina o le tamaititi na i ai ni nai aso o le fiva e aunoa ma isi faailoga, po e le moe ma se lagona malosi o le pala.
  3. Manatua. Po o le a lava le taua, ae i se talavou, ma i totonu foi o se tamaititi, o le vevela o le 39 e aunoa ma ni faailo e mafai ona mafua mai i le fiafia tele. Faʻasalaga, faʻalavelave i le aʻoga, faʻafitauli i totonu o le aiga ma uo, e mafua ai le fiva mo se tamaititi mo ni nai aso.

E le gata i lea, o loʻo i ai pea mafuaʻaga e mafua ai ona fiva le tamaititi i le fiva o le 39 e aunoa ma ni faʻamaoniga, ma e le mafai ona tuʻituʻi lalo e fualaau:

  1. Nisi faʻamaʻi faʻamaʻi. Latou te aʻafia se tino o le pepe ma e le amata i taimi uma i le tiga: gasegase pyelonephritis, pneumonia, adenoiditis, siama o le urinary tract, sinusitis, ma isi. Afai ei ai masalosaloga o nei faʻamaʻi, ona manaʻomia loa lea o faʻatalanoaga faʻapitoa faʻafomaʻi.
  2. Tulaga faʻaleagaina. Tupulaga eseese, maʻisuka, leukemia, anaemia, ma isi mea uma - o nei mea uma e mafua ai se fiva i se tamaititi.

O le a le mea e fai pe afai na faʻafuaseʻi ona maua i le pepe se fiva o le 39 e aunoa ma ni faʻamaoniga, o lona uiga, muamua lava, avatu ia te ia antipyretic i luga o le paracetamol poo le ibuprofen ma mataʻituina lona tulaga. E le gata i lea, e fautuaina e inu le tele o paluga ma tuu o ia e moe. Afai o le vevela e sili atu i le lua aso, ona e manaʻomia lea ona e vaʻai i se fomaʻi, atonu o manaʻomia e lau pepe le falemaʻi.