Hohenzollern Castle

O le faʻataʻitaʻiga o mea faʻale-aganuʻu faʻa-Europa e mafua mai i le faʻafefiloi o vaitaimi ma o loʻo i ai i totonu ia i latou ni manatu faʻale-tino. O se faʻataʻitaʻiga lelei o le maota o Hohenzollern. O le olaga o lenei maota ofoofogia e silia ma le 8 seneturi. O suiga na faia e tagata o loʻo i fafo o foliga vaaia o le fale o se lalolagi atoa, aua i le iuga o le maota o se faʻafefiloi o le fale faʻatautaia fou ma le neo-romanticism na suia. O se tulaga masani lava e ono tutupu mo fale o Europa, aemaise lava mo Siamani. Hohenzollern ua aloaia o se maota tulaga ese. O le a la lona uiga ese?


Se vaega o talafaasolopito

Na tulaʻi mai Castle Hohenzollern i luga o le faafanua o Siamani i le XI senituri. Ina ia sili atu ona saʻo, o lona uiga e le o se maota, ae o se fitafita militeli. I le seneturi XV, na fausia ai e le aiga o Hohenzollers se lua o le maota: o taimi o faigata, taua faifaipea, feeseeseaiga lautele, ma na o aso uma lava o faatalitali mo se mailei eleelea mai itu uma. Ma o le lomiga faaiu, o le lona tolu o le maota, na na o le XIX senituri faatoa tulai mai, faatasi ai ma le auai tuusao o le Tupu o Prussia, Frederick William IV.

O le mea muamua lava na taʻua ai le Castle, o le "fale o Hohenzollern" - 1601. I le seneturi sefulutolu senituri o loʻo talanoa i le Hohenzollern o se fale faʻapitoa. Na taʻua e le au failautusi o lena taimi le sili o fale maualuluga o Swabia. Hohenzollern i lenei fomu, ala, e leʻi ola i lo tatou taimi - i le 1423 na faʻaumatia atoa ona o le taua o le taua. O le a le fale sili ona lelei i Swabia, atonu tatou te le iloa.

I le 1454 na toe fausia ai le fale, ae i le XVIII seneturi o loo tumau ai pea i le "matuaoti", ma mafua ai ona paʻu. O le talafaasolopito o le maota e mafai ona muta iina. I lenei tulaga i aso nei, o tagata tafafao maimoa o le a asiasi i toega o le faleoloa muamua, na pueina ata e faasaga i tua o mea malepelepe malepelepe ma puipui puipui.

E pei ona masani ai le mataupu i le tala faasolopito, i le taimi tonu, o se tupu tupu e aliali mai i luga o le tala faasolopito, e le mautonu i le tele o le fausiaina. O ia taʻitaʻi na faʻaalia i taimi taʻitasi i itu eseese o le lalolagi i vaitau eseese o le malo. O le tautala tuusaʻo, e aunoa ma nisi oi latou, o le ata o le lalolagi e le mafai ona gaoioi i se laasaga fou o le atinaʻe, ma, atonu lava, o le a tatou ola pea e aunoa ma ni faʻailoga po o ni fale. Ae o le tupu fou, o Friedrich Wilhelm IV, sa iloga o ia mo le alofa e le gata mo le tusiata, ae mo le alofa. O Wilhelm IV o le na manavaina le ola i totonu o le Siamani Hohenzollern, ma liliu ese mai se mea e puipuia ai i totonu o se fale faataatia. O ia pupuni e valiina e tamaiti laiti i ata: vaʻaia o leole, puipui puipui, tele fuaitau. O le aai o Kaino, e maualuga i luga o le mauga e le mafaamatalaina. O le maota o se tala faʻailoga, o se fouvalega fetuunaiga o tala faʻasolopito e uiga i le au faipule anamua, tarako, fai togafiti poto ma tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi matagofie. O le faatinoga o se miti.

Faʻasalaga

O le mauga, lea e tutusa le igoa o le maota o Hohenzollern, o loo i luga o le maualuga e 900 mita i luga aʻe o le Vaitafe o Zollern. I le faʻamuamua, o le igoa o le maota o loʻo faʻamaonia ai le tulaga o le faʻasologa o nofoaga i tafatafa o le vaitafe talafeagai.

O le maota o le maota o se fale tele, lea o fale uma e 140 e avanoa mo tagata tafafao maimoa, e aofia ai se faletusi tulaga ese, le Salon a le Tupu, le Faletalimalo o le Masiofo. O loʻo tatala foi le Faletupe a le Malo, lea, faatasi ai ma isi faʻaaliga, e mafai e tagata tafafao maimoa ona iloa le pale moni o Kaiser Wilhelm II. Ia Setema, e mafai e tagata tafafao maimoa ona faatofu i latou lava i le siosiomaga o se maota anamua, ma auai i le faletalimalo. Aokuso, e susulu atu ai le Hohenzollern Hill i le malamalama o le afi. Tagata tafafao maimoa na o mai i le maota i le taumafanafana e mafai foi ona fiafia i taʻaloga a tala a Shakespeare lea e faia i le taumafanafana.