Herpes faamaʻi gutu

O le tiga o le Herpes (herpangina, pharyngitis fesicular) o se faʻamaʻi pipisi masani, e masani ona afaina ai tamaiti, ae mafai foi e tagata matutua ona mamaʻi. O le togafitiga ua maua lona igoa ona o le mea moni e faapea, o faʻalavelave e tulaʻi mai i taimi e talitutusa ma mea e foliga mai i se siama faʻatepa.

O le mafuaʻaga o sui o le herpes tiga throat

O faʻamaʻi pipisi o faʻamaʻi pipisi o siama o Coxsackie o le vaega A. E masani lava, o le faamaʻi e mafua mai i siama a Coxsackie i le vaega B, faapea foi ma echoviruses. E faigofie ona faʻapipiʻiina mai le tagata i le tagata i luga o le vaʻalele poʻo le ala felaʻilaʻi, e iai foi faʻamaʻi pipisi mai manu (faʻataʻitaʻiga, mai puaa). I lenei tulaga, e ono afaina oe mai se tagata maʻi ma se siama siama e aunoa ma ni faailo o le faʻamaʻi.

O faʻamaʻi faʻamaʻi o siama o le herpes e tele lava. O le faʻamaʻi e faʻaalia i le taimi, - o le tele o mataupu e maua i le vaitaimi o le tautotogo-taumafanafana. Ole taimi ole faʻalavelave o le herpes tiga poʻo le tasi ile lua vaiaso, pe a ma le 3-4 aso.

Faailoga o herpes tiga gutu

O le faailoga autu o le herpes sore throat, lea e faʻamaonia ai lenei maʻi mai isi ituaiga o angina, o le faʻavaeina i luga o masini tonesils, o le pito i tua o le pharynx, le lagi, le laulaufaiva ma le pito i luma o le vaeluaga o mea mumu lanu mumū ma mea e maua ai le lanu. O isi faʻaaliga o le maʻi o:

I nisi tulaga, o tagata maʻi e iai foi ni tulaga o le ogaumu, tiga o le manava, gase, vomiting. O le fiva e mafai ona toe tusa ma le 5 aso. E iu lava ina malepe, ma i lo latou nofoaga e mafai ona fausia ai ni maʻi laiti, e ufiufi i le paʻu, lea e masani ona faʻafefeteina e le tasi ma le isi (faʻailoga o le faʻapipiʻiina o faʻamaʻi pipisi). O le faamaloloina e masani lava ona 4-7 aso. O tagata maʻi o loʻo salalau le siama mo le tusa o le vaiaso talu mai le amataga o le maʻi.

Faʻalavelave faʻapitoa o herpes tiga gutu

I le tulaga o le faʻalauteleina o le faʻaleagaina o togafitiga, o faʻafitauli nei e mafai ona tupu:

E le faigata le faʻamatalaga o herpes tiga throat. I le avea ai o se tulafono, ina ia suʻesuʻeina se tagata poto faapitoa, e lava lava faʻamatalaga o le maʻi. I nisi o tulaga, o le suʻeina o le toto ma suʻesuʻega faʻasolosolo e faia e iloa ai faʻamaʻi i maʻi.

E faʻapefea ona togafitia togafiti o le maʻese?

O le puipuia o le atinaʻeina o ni faʻalavelave matautia, o le togafitiga o le opolo tiga o le faaiʻo e tatau ona vave ma atoatoa.

O togafitiga faʻamaʻi i le tele o tulaga e faʻavae i vailaʻau nei:

Pe a oʻo i se faʻamaʻi pipisi, atonu e ono manaʻomia le ave faʻataʻi faʻamaʻi tele. O togafitiga faʻalotoifale e aofia ai le fufuluina ma le faʻavaivai i vaifofo faʻapitoa. E aoga mo le aveeseina o le faʻaogaina o mea leaga i le oral caval otaota (chamomile, sage, oak, etc.).

Mo le taimi atoa o togafitiga e fautuaina ai le tele o meainu, meaai paleni, moega e malolo pe faʻaogaina ai. E tatau ona lafoai mai le taumafa lelei ma ipu e afaina ai le mucous membrane (acid, saline, aute). O le tagata maʻi e tatau ona vaʻa mamao ese mai le puipuia o faʻamaʻi pipisi o isi.