O le gaioiga o gaʻo i le lactation atonu o se tasi lea o vailaʻau anamua. I le tolu afe tausaga talu ai, na faʻaaogaina e fomai anamua o Aikupito e togafitia ai faʻafitauli o le intestinal ma manuʻa. E talisapaia e Hippocrates ia mea o loʻo faʻaaogāina o le malala, ma i Rusia, talu mai le taimi o Alexander Nevsky, na togafitia ai le manava o le birch. Ma o le aso nei o loʻo faʻaaogaina le malala i le lactation period e tumau pea le gafatia sili ona taugofie ma sili ona aoga e fesoasoani e foʻia faʻafitauli o le gastrointestinal tract.
E mafai ona faʻaaogaina le malala ia avatu i tina tausi maʻi?
O le gaioio gaioioina mo le tausimaʻi e aofia ai le vaega ole gasegase. O lona uiga o lona autu autu o le faʻafefe (adsorption) o mea leaga, toxins, allergens ma le aveesea mai le tino. O lenei gafatia e masani ona faʻaaoga mo togafitiga o faʻamaʻi nei:
- mea oona (meaai, vailaau, nakoti, ava malosi, faapea foi ma le oona i masima o metale mamafa);
- le mautonu o le gastrointestinal tract (flatulence, faateleina le eletise o le gastric juice);
- afaina o le intestinal mini (faʻamaʻi, salmonellosis, enterovirus ma faʻamaʻi rotavirus);
- gasegase o le ate maʻoʻoʻo (faʻavafesa, cirrhosis);
- faʻamaʻi faʻamaʻi (atopic dermatitis, urticaria, asthma bronchial);
- vaivaiga o le tino, faapea foi ma le faamamaina o le tino pe a aveesea le mamafa.
O fafine e fafagaina, ioe, e popole i le fesili: e mafai ona faʻaaogaina le malala e fai ma susu. E le faasaina e fomaʻi le taliaina o le gaʻo ua gaosia i le taimi o le lactation: o le vailaʻau e le o aʻafia i totonu o le toto, e naʻo le manava. Ae ui i lea, faatasi ai ma maʻi pipisi ma le gasegase o le gastrointestinal, o le gaioiga ua gaoioi i tina tausi pepe ua solia.
E le gata i lea, o le umi o le taliaina o le malala i le taimi o le lactation e mafai ona oo atu ai i le hypovitaminosis, o le faaitiitia o le puipuiga ma isi faafitauli, talu ai faatasi ai ma toxins e aveesea ai vitamini ma microelements mai le tino, e taofia ai le gaogaina o palatini ma gaʻo, e taofia ai le atinaeina o le microflora masani
E faʻapefea ona ave le mana o le malale i le tausimaʻi?
E masani ona fautuaina e fomaʻi le faʻaaogaina o le malala i tina tausi pepe i le fua faatatau o le 1 papalama mo le 10 kilokalama o le mamafa o le tino. E le tatau ona inu le tele o koala i le taimi, e sili atu le vaevaeina o laupepa i ni meaʻai. Aua le sili atu ma le 10 palasia i aso taʻitasi, ma o le togafitiga e le tatau ona sili atu i le 14 aso.
Afai e ogaoga le faʻamaʻi pe afai o loʻo faʻaaogaina le malala e leai se faʻamalosiaga lelei pe a fai le lactation, e sili ona lelei le sailia o le fomaʻi mai le fomaʻi poʻo le valaau i se falemaʻi.