Descalzas Reales


Descalzas Reales (Descalzas Reales), po o le monastery o tamaʻitaʻi e leai ni seevae -o se monastery o le XVI senituri i Madrid , o loʻo i le itu e tasi o Descalzas. Na faavaeina i le 1559 e Juano o Ausetalia, le afafine o Charles V (o ona lefulefu ua tanumia i le falesa autu o le monastery) ma o loo faagaoioia.

O le talafaasolopito o le monastery

Infanta Juan, maliu maliu ina ua uma se faaipoipoga mo se taimi puupuu ma le suli i le nofoalii Potukale, Joao Manuel (o le faaipoipoga na tumau i ni nai aso itiiti ifo i le lua tausaga), toe foi mai i le fale. I luga o le saite o le maota muamua o ona matua, lea na fanau ai o ia (i le taimi lea na asiasi atu ai ona matua i le pule sili o Alonso Gutierrez, o le na ia umia le maota), na ia faavaeina se monastery, ma fesiitai atu fale i le Poloaiga a Clarissa. Talu mai lona amataga, o le monastery ua avea o se sulufaʻiga mo tamaʻitaʻi tamalii na auai i le monastery ina ia alofia ai le le manaʻomia o le faaipoipoga. O le ulufale atu i le faasologa, sa latou faia se saofaga - o se tasi i foliga o a latou tupe, o se tasi - i le tulaga o mea faitino, faafetai lea na mauaina ai e le monaseta se tulaga manaia tele o mea taua. O aso nei o Descalzas Reales o se tasi o monasteries sili ona tamaoaiga o Europa. I le taimi o le monastery o ana nuno sui o igoa lauiloa o Sepania, e aofia ai le aiga tautupu, mo se faataitaiga, le afafine o le Emeperoa Rudolph II Anna Dorothea, le afafine o le pule o Modena Infanta Maria de la Cruz ma isi.

O le amataga tele sa faia i le Aso o le Manatu. Na fausia le falesa i le 1564. O le lotu e tasi le va, o le vaʻavaʻai ma le aoauli e fuafua e le Italian Francesco Paciotto (o ia foi na galue i le Escorial). Na fausia le fata faitaulaga i le 1565, o lona tusitala o Gaspard Beserr; Na fausia le fale ma le aufaipese i le 1612 e tusa ai ma le poloketi a Gomez de Mora. O se taunuuga o le afi o le 1862, o le fata faitaulaga na matuai mafatia lava ma ua suia e le isi, faapea foi le tusitala o Gaspar Becerra; na aumai ai o ia mai le Iunivesite Tutotonu o Madrid (ao lei i ai o ia i le moniteri Jesuit i le tulimanu o auala o le Usiusitai ma San Bernardo). O le fata faitaulaga sili ua teuteuina i le ata o lo tatou Lady o le pulupulu Paolo de Sen Leocadio. O le galuega i le fausiaina o le ekalesia na vaavaaia patino e le Tupu o V. V.

I le 1679 na toe fausia ai le pamisi monastery - na tatalaina muamua, na tapunia e puipuia ai le vevela ile fale; i le 1773 o le auala tatala na liua i se faletusi tapunia. O totonu o le ekalesia na suia foi i le seneturi lona 18, o galuega na taitaia e Diego de Villanueva. I le 1715 e ala i le tusi a le Tupu o Philip V, na maua ai le suafa o le tamaʻitaʻi Sepania. Na faasolosolo malie ona faateleina le monastery, na faateleina le fausiaina o fale, ma mulimuli ane ai se togalaau tele sa faataatia i luga o le teritori o le monastery.

O le a se mea e te vaʻaia i le monastery o Descalzas Reales?

I totonu o le monastery Museum, o loo i ai vavau a Titian ma Rubens, Caravaggio ma Zurbaran, Luini, Murillo ma isi tusitala tautaua, o se tuufaatasiga o tapena na aoina ma tuuina atu i le monastery e Isabelle Clara Eugenia, le afafine o le Tupu o Philip II, le pule o le Sepania Sepania. E mafai ona e vaʻavaʻai iinei i galuega a tagata atamamai mataʻutia o Europa, o se aoina o tupe siliva ma oloa mai tioata, siliva.

I totonu o le lotoa monastery e mafai ona e vaʻai i se pulou i le Plateresque style - sa faasaoina talu mai le taimi na i ai le maota. I le lava lava ituaiga o teuteuga ma totonu o le monastery.

E maitauina ma se ata o le pepe o Juan, faʻapipiʻiina i totonu o le falesa, lea e malolo ai ona tino. O le tusitala o le faʻatagata o Pompey Leoni. O le faasitepu, e taʻitaʻia ai i totonu o le ufiufi, ua teuteuina i se fresco e faʻaalia ai tagata o le aiga tautupu, ma le fresco "Faasatauroga"; o le faapalaga ua valiina e Claudio Coelho. O le faʻataʻavaleina lava ia o loʻo siosiomia e nai falesa laiti, o loʻo i ai mea faʻataʻitaʻi ma atavali.

4 fata faitaulaga teuteu le ofu; ua valiina i le 1586 e Diego de Urbina. I se tasi o niches o le atavali "Our Lady with the Child", na tusia e Luini. I totonu o le pule o le monastery, e faia ni faasologa mamalu i tausaga taitasi i le taimi o le Sapati Paia.

Faʻapefea ma le taimi e asiasi ai i le monastery?

O loʻo nofoia le Maluʻaga o Descalzas Reales mo asiasiga mai le Aso Lua i le Aso Toonai mai le 10:00 i le 14:00 ma le 16:00 i le 18:30. I Aso Sa ma aso malolo lautele e mafai ona oʻo mai i le 10-00 i le 15-00. O le tau o le asiasiga e 7 euros; e mafai ona e vaʻai i le monastery ma e aunoa ma se totogi - o se vaega o le vaega o femalagaiga (faʻatasi ma se taʻiala e asiasi i le Sipaniolo). Na tatalaina le falemataaga i le 1960 e le tusi a Pope John XXIII.

1 ma le 6 Ianuari, 1 ma le 15 Me, 24, 25 ma le 31 Tesema, ua tapuni le monastery mo asiasiga.

E mafai ona e oʻo atu i le monastery i metro - laina 2 ma le 5; alu i le ofisa o Opera.