Vaitafe o Initonesia

Initonesia o loʻo i totonu o se vanu o le vevela ma le vateatea, o lona uiga o le vaevaeina o le tausaga i vaitau e lua - mago ma susu. I le taimi o le malulu, o le tele o vaitau e pa'ū i totonu o le atunuu, e mafua ai ona fausia se fesoʻotaʻiga tele o vaitafe. I Initonesia, o vaitafe e loloto, lea e mafai ai ona faʻaaogaina mo le faʻatautaiga ma avea ma punavai eletise.

Rivers i le motu o Kalimantan

O se tasi o motu pito i tele o le atunuu o Kalimantan , po o Borneo. O iinei o le tele o vaitafe o Initonesia ua taulai. Faatasi ai ma i latou:

O lo latou amataga o le mauga tele, mai le mea latou te tafe atu ai i laufanua valevalenoa ma ui atu ai i le eleele, ma mulimuli ane na suia ai o latou moega. Faatasi ai ma nisi oi latou, o aai ua malepelepe, ae o isi e avea o se felauaiga i le va o aai o le motu .

O le vaitafe autu o Kalimantan ma Initonesia o le Vaitafe o Capua. I le vaitau o timuga, e lolovaia le vaituloto, lolovaia nofoaga lata ane. O le tetele o timuga tetele na tupu i le 2010, ina ua maualuga le maualuga o Capua Besar i le 2 m, ma o le taunuuga lea na aafia ai le tele o nuu i le taimi e tasi.

O le lua tele o vaitafe o Kalimantan i Initonesia o Mahakam. Ua lauiloa ona o meaola eseese. I le pito i lalo, o ona faletupe ua tanumia i vao vao, ao togatogo e sili atu i le tafa o le vaitafe. O loʻo ola ai le tele o ituaiga o mea olaolaola, o nisi o na mea e afaina, o isi o loo i luga o le mamao o le faʻaumatia. I tafatafa o le vaitafe o le ogalaau tele. E i ai foi se atinaʻeina o iʻa.

I le totonugalemu o Kalimantan, o le Vaitafe o Barito e tafe atu, ma avea o se tuaoi faalenatura i le va o nisi o itumalo. E lata ane i le aai o Banjarmasin, e fusia faatasi ma vaitafe laiti, ona tafe atu ai lea i le Sami Java.

I le faaopoopo atu i vaitafe o loʻo i luga, i luga o lenei motu o Initonesia o loʻo i ai vaituloto lolovaia, lea e maua ai le tele o iʻa. E aofia ai Iempang, Semaayang, Loir ma isi.

Rivers i le motu o Sumatra

O le lona lua o le atunuʻu sili ona manaia ma le atoa o le motu o Sumatra . O ona vaitafe na tafe mai le tumutumu o le Bukit Barisan Range, tafe atu i le laufanua laugatasi ma tafe atu ai i le Sami Saute Saina ma Straits of Malacca. O vaitafe tele o lenei vaega o Initonesia o:

O le vaitafe o le Hari ua lauiloa mo le vaitafe o le vaitafe o Jambi. O le isi taulaga, Palembang, na fausia i luga o le Vaitafe o Musi.

E ese mai i le vaituloto ma vaitafe, o lenei motu i Initonesia ua lauiloa mo le tele o vaomatua i le lalolagi. O lona nofoaga e latalata i le 155,000 sikuea mita. km.

Rivers of New Guinea

O lenei motu o loʻo faʻaalia foi e se telefoni fesoʻotai. E sili atu nai lo le 30 alavai, o punaoa o loʻo iai i mauga o Maoke. O vaitafe i lenei vaega o Initonesia e tafe atu i totonu ole Pasefika poo le Sami Arafura. I le pito i lalo, latou te mafai ona folau.

O vaʻavai sili ona lauiloa o New Guinea o:

O le tele o nei mea o le vaitafe o Digul (400 km). O lona punavai o loʻo i luga o mauga o Jayavijaya, mai le mea e faanatinati atu ai i le Sami Arafura. O vaʻa e alu i lona pito i luga. O lenei vaitafe o Initonesia ua tumu i le tausaga atoa, ae pe a uma le timuga o lona maualuga e faateleina i le tele o mita.

O le Vaitafe o Mamberamo e lauiloa mo le mea moni o le tele o tagata tagatanuu o New Guinea sa nonofo i luga o ona faletupe talu mai le taimi umi, lea na le umi se taimi e le masani ai i le itu i sisifo. O le tele o vaitafe o Initonesia e tele auala, o ona faletupe o loʻo faʻailoa mai i meaola eseese.

E fiafia tele Oak-Tedi ona o lona punavai e sili ona tele tupe teu auro ma le 'apamemea. E le pei o ia, o le vaitafe o Sepikia e sili ona lauiloa mo ona laufanua. O iinei e mafai ona e feiloai ma vaʻaia vaomatua vaomatua, ma vaʻa mauga, ma laufanua laufusi. O le toʻatele o tagata siosiomaga e talitonu o Sikikone o le laufanua pito i tele lea i le atunuʻu atoa o Asia ma le Pasefika e leʻi aʻafia i aafiaga faaletagata.

E faaopoopo atu i vaitafe, i luga o lenei motu o Initonesia o loo i ai le Vaituloto o Paniyai ma Sentani.

O vaitafe o le motu o Java

O le pito umi o motu o Initonesia o Java , o le laumua o le atunuu, le aai o Jakarta . I luga o lona teritori o vaitafe nei:

  1. Solo. O le vaitafe telē tele o lenei motu i Initonesia, e umi lona 548 kilomita. O ona tupuaga o loʻo i luga o le pito i lalo o Mesha ma Lava volcanoes, mai le nofoaga na lafoina atu ai i le vanu vevela. I le pito i lalo o le vaitafe e matua malosi lava (tumutumu), ma mulimuli ane faanatinati i le Sami Java. Toeitiiti atoa le 200 kilomita o lona auala e mafai ona folau.
  2. Chiliwong. I luga ifo o le mauga o Pangrango, pe tusa o le kilomita mai le taulaga o Bogor, ua amata le vaitafe, lea e tafe mai i Jakarta. I le taimi o le nofoia o Dutch, o lenei vaitafe o Initonesia o se taua tele o felauaiga ma o le autu autu o le vai fou. O le taimi nei, ona o otaota gaosi oloa ma fale, o loʻo i luga o le mamao o se faʻalavelave faʻaleaganuʻu.
  3. Tsitarum . O loʻo i ai i le tulaga faanoanoa lava. Mo se taimi umi ua faʻaaogaina i le suavai, faʻatoaga ma pisinisi. O lea ua tumu le moega o le vaitafe i otaota fale ma fale, o lea e masani ona taʻua o le vaitafe palapala i le lalolagi.