Volcanoes o Colombia

E ala atu i le teritori o Kolomupia , o mauga o Andes e pasia. I le itu i saute o le atunuu, o lala tetele i 3 laugatasi tutusa, ua taʻua o Eastern, Western ma Central Cordilleras. O lenei teritori e faʻamatalaina i le maualuga o le vaeluaga ma le tele o mauga mu, ua le toe aoga ma ua gaoioi. O le mafuaʻaga mulimuli o le faʻaleagaina tele o faʻatoaga ma le faitau aofaʻi.

E ala atu i le teritori o Kolomupia , o mauga o Andes e pasia. I le itu i saute o le atunuʻu, o laʻau paʻu e tolu e tutusa lelei, e taʻua o Eastern, Western ma Central Cordilleras. O lenei teritori e faʻamatalaina i le maualuga o le vaeluaga ma le tele o mauga mu, ua le toe aoga ma ua gaoioi. O le mafuaʻaga mulimuli o le faʻaleagaina tele o faʻatoaga ma le faitau aofaʻi.

O mauga sili ona lauiloa o Colombia

I totonu o le atunuʻu e tele volcanoes, o mauga maualuga ma papa. O latou o se vaega o malae vaalele a le atunuu ma fanua faasao , ma i luga o latou tumutumu iina e ola ai manu eseese ma tutupu ai laau e le masani ai. O tumutumu e faamemelo i luga o le au feʻaʻei ma tagata e masani ona asiasi i ai. O mauga sili ona taʻutaʻua o Colombia o:

  1. Nevado del Huila (Nevado del Huila) - o loʻo i totonu o matagaluega a Tolima, Uila ma Cauca. O se mauga maualuga, o lona pito i luga e maualuga i le 5365 mita. E i ai lona foliga lautele ma ua ufitia i le aisa. Na moe le manava mo le tusa ma le 500 tausaga, ma i le 2007 na amata faʻaalia ai le gaioiga i le tulaga o le mafuie ma le mafuiʻe. O Aperila o loʻo i ai se faʻalavelave a Nevado del Huila: e leai ni faʻalavelave, ma e tusa ma le 4,000 tagata na tutuliesea mai nofoaga lata ane.
  2. Kumbal o se stratovolcano malosi, lea e taua o le pito i saute o le atunuu ma o le matagaluega o le Nariño. O lona maualuga i luga aʻe o le sami e 4764 mita le mamao, ma o loʻo i luga o mauga le tele o papa ma tafe. O le foliga o le mauga o se kesi uamea, ua faapaleina i le soloia o le macite.
  3. Cerro Machín - o loʻo i le ogatotonu o sisifo o le setete, o se vaega o le National Park Los Nevados ma e aofia ai le matagaluega a Tolima. Stratovolcano e aofia ai le tele o mauga, o lona maualuga e oʻo atu i le 2750 mita i luga aʻe o le sami. O loʻo i ai le foliga o se paʻu ma e aofia ai le tele o laʻau, lepela ma le maʻa malulu. Aʻo le tele o nuʻu, o lea o lenei mauga o se tasi o mea sili ona matautia i luga o le paneta. Na faʻatupulaia lana gaioiga i le 2004, faʻatasi ai ma le faʻaleagaga mulimuli na tupu i le amataga o le 13 senituri.
  4. Nevado del Ruiz (Nevado del Ruiz po o El Mesa de Herveo) - e muamua ona i ai i totonu o mauga sili ona lamatia matautia i Amerika i Saute. I Colombia e taua o le "oti", talu mai le 1985 o le mauga mu na maua ai ola o le silia ma le 23 afe tagata (Tragedy Armero). O loʻo i ai se mauga i eria o Tolima ma Caldas, e maualuga lona maualuga i le 5400 mita i luga aʻe o le sami. O loʻo afifiina i seneturi-tele glaciers, ei ai le foliga o se pa, o le ituaiga Plinian ma e aofia ai le tele o tefra, pyroclastic rocks ma le maʻa. O le matua o Nevado del Ruiz e sili atu i le 2 miliona tausaga.
  5. Azufral (Azufral de Tuquerres) - stratovolcano, lea o loʻo i luga o le teritori o le matagaluega a Nariño. O lona maualuga e oo atu i le 4070 mita. I tafatafa o mauga o se fale tele o fale ma se paʻu e tusa ma le lautele o le 2.5-3 km. Na latou tulaʻi mai i le taimi o Holocene (pe a ma le 3,600 tausaga talu ai). I le isi itu o Azufral o le Vaituloto Laguna Verde. I le 1971, sa maofa iina (tusa ma le 60 taimi), ma o le galuega fumarolic na faamaumauina i luga o mauga.
  6. Cerro Bravo (Cerro Bravo) - o loʻo i luga o le teritori o le National Park Los Nevados ma e aofia ai le matagaluega a Tolima. O le Stratovolcano na faia i le taimi o le Pleistocene, e aofia ai le tacites ma oʻo atu i le maualuga o le 4000 mita. O le taimi mulimuli na tupu pe tusa o le XVIII-XIX seneturi. E leai se faʻamaumauga tusitusia ua faʻasaoina, ae o lenei mea moni o loʻo faʻaalia e le leitiola analysis. O aso nei, o le mauga o loʻo faʻaalia e ala i le taofiofia o tafe o pyroclastic, o se taunuuga lea o se ituaiga o pulu ua fausia iinei.
  7. Cerro Negro de Mayasquer (Cerro Negro de Mayasquer) - o loʻo i le matagaluega o Nariño, i le tuaoi ma le setete o Ecuador . I le pito i luga o le mauga o loʻo i ai se paʻu, o loʻo i ai se paluga, tatala i sisifo. I totonu o le lua na fausia ai se tamai vaituloto, i tafatafa o ona faletua e tele fumaroles. O le taimi mulimuli na sosolo ai le stratovolcano i le 1936. E moni lava, e le o mautinoa lelei e saienitisi o le gaoioiga na faaalia e Cerro Negro de Mayasker, ae le o le Toe Afio mai tuaoi.
  8. Doña Juana - o loʻo i totonu o le matagaluega o Nariño, e aofia ai le 2 calderas ma o loʻo i ai i le itu i saute ma matu-sasaʻe. O se mauga oesite-macite, o le tumutumu lea e tuufaatasia ai nisi o malo. Sa malosi o ia mai le 1897 i le 1906, ina ua tupu le tupu o le dome faatasi ai ma le tele o tafe o le pyroclastic. I le taimi o le paʻu, e sili atu i le 100 tagata na maliliu mai nuʻu lata ane. O le manava o loʻo taua pea o le malosi.
  9. Romaral (Romeral) - o le pito i matu matuia o le stratovolcano i luga o le konetineta, e lata i le aai o Aransasu i le matagaluega o Caldas. E aofia i le Ruiz Tolima massif, ma o le papa vaivai e aofia ai le andesite ma le macite. O le mauga manaia e mafua mai i le faaleagaina o le ituaiga Plynian, lea na iu ai i le teuina o mea suamalie, na vaeluaina e se vaega eleele.
  10. Sotara (Volcán Sotará) - o loʻo i le itumalo o Cauca, e lata ane i le taulaga o Popayán ma o loʻo iai i le Central Cordillera. O le maualuga o le manava e 4580 mita i luga aʻe o le sami. O loʻo i ai le 3 calderas, lea e tuʻuina atu ia te ia se foliga le lelei. I luga o le malifa o loʻo i ai le punavai o le vaitafe o Patia. O le mauga e tumau i le hydrothermal ma gaoioiga fumarolic, ma o le nofoaga e mataʻituina ai e le aunoa le resitalaina o galuega faʻavae.
  11. Galeras (Galeras) - o loʻo i le matagaluega o Nariño, e lata i le taulaga o Pasto. O se malosiaga mamana tele ma lapoa tele e 4276 mita le maualuga o le faavae e sili atu ma le 20 kilomita, ma o le lua e tusa ma le 320 mita. O le vaituloto na fausia i totonu o le vaituloto e tusa ma le 80 m. I le taimi na iu ai i le 1993, e toa 9 tagata na maliliu luga (6 tagata suʻesuʻe ma 3 tafaoga maimoa). I tausaga mulimuli ane, e leai ni tagata na lavea, ae na faalua ona aveese mai tagata mai le tulaga lamatia.
  12. Nevado del Tolima - na faia i le 40 afe tausaga talu ai, ma na tupu i le 1600 TLM. Stratovulkan o loʻo i le teritori o le National Park Los Nevados, i le matagaluega a Tolima. O ona laufanua e ufitia i vao ma laufanua, lea e fafaga ai manu. E sili atu ona faigofie le alu i le mauga mai le aai o Ibague.
  13. Purase (Puracé) o se manava malosi o loʻo i luga o le teritori o le National Park o le igoa lava e tasi i Central Cordillera, i le itumalo o Cauca. O lona maualuga pito i luga o le maualuga o le 4756 mita. O le pito i luga o le mauga e ufitia i le kiona ma o loʻo i ai se foliga faʻaoga. O le lua o loʻo faʻaalia e le tele o fumaroles ma sulfuric springs. I le seneturi lona lua, e 12 le aofaʻi.