Puig de Randa


O le mauga o Puig de Randa (Mallorca) o loʻo i le ogatotonu o le Plain Es Pla, 32 km i sasaʻe o Palma de Mallorca . O le mauga o se auala eletise lelei, ma i luga o luga o loʻo i ai se paka taʻavale e leai se totogi. Aisea? Talu ai o le mauga o Randa - o le mea taua lenei o mea manaia: e tolu monasteries anamua. O le tala a Majorcan e faapea o le Mauga o Randa e fausiaina i luga o pou 3 - o le Maota o lo Tatou Fafine o le Aoga, o le Maota o lo Tatou Fafine o Gracia ma le monastery o Santoronat, ma Mallorca e tu pea lava e pei o Randa, ma o le mauga e tu i le umi e puipuia ai nei nofoaga.

Malumalu o le Virgin Paia o le Aoga

I le pito i luga o le mauga o Puig de Randa o le tupuaga pito i leva o Mallorca - Santuari de Nostra Senyora de Cura. O le monastery sa i ai iinei e toetoe lava talu mai uluai tausaga talu ona faʻatoʻilaloina Mallorca e le Tupu o Jaime I - na muamua lava o se nofoaga faʻatasi ma sela na vaneina i totonu o le papa. Faatasi ai ma lenei monastery e aofia ai le igoa o Ramon Ljul - o se tasi o faifeʻau sili ona lauiloa i Europa, o se tasi o tusitala muamua o tusi i le gagana Catalan, o le na faavaeina le aoaoga faavae faafilosofia "le talitonu." Na tatala foi e Ramon Lewl se aoga mo faifeautalai lea e mafai ai ona latou suesue i le gagana Arapi ma le Latina. Ljul na fasiotia i Algeria i le 1315 - na fetogia o ia i maa.

E oo atu i le ogatotonu o le XIX seneturi, na pa'ū le monastery.

O le taimi nei, o le monastery o loo i lalo o le auspices o le Poloaiga a St. Faranisisi (lea na siitia i le 1913) ma o se tasi o nofoaga sili ona lauiloa o le malaga. I le aso 4 o le Aso Sa ina ua mavae le Eseta, na o mai tagata nuu iinei e tatalo i le Atua mo se seleselega lelei.

I totonu o le monastery e lua faipule. E 32 laupega mo tagata malaga (ua faʻapipiʻiina e tusa ai ma tulaga faʻaonapo nei - e taʻitasi le vai ma le faletaele), o se maafaamanatu i Ramon Ljul, o se falesa e iai se tupua iloga o le Virgin Mary Nostra-Senhora de Cura, lea e masani ona tatalo mo le faamalologa.

E taua le asiasi atu i le faleoloa o le monastery, o ona puipui ua teuteuina i ata vali, ma se faletusi e teuina ai tusitusiga anamua ma atavali, ma i totonu o se ekalesia tuai e matagofie le "tosina": nai lo le faatauina o se moligao maliu, e mafai ona e lafoina se siliva i se masini faapitoa, se moligao, ma mu mo le afa itula. Ae iinei o loo i ai se tamai falemataaga, o le faitotoa e totogi ai.

E i ai se faleaiga i totonu o le nofoaga muamua o le monastery.

Mai le taualuga o le monastery e mafai ona e vaai Palma ma Tramuntana , ma i le tau lelei - o le papa ma le maota o Alaro, le mauga o Puig-Major ma mauga Puig-dʻIinka ma le aai o Inca.

Malumalu o le Virgin Virgin o Gracia

Santuari de Nostra Senyora de Gracia o se tasi lea o nofoaga sili ona taua o le malaga. O ia pe a aʻe i luga o se mauga e faʻafeiloaʻi muamua i le ala o tagata tafafao maimoa. O le abbey na faavaeina i le 1440 e le Franciscan Antonio Caldes.

O fale e foliga mai o fofo - o latou foi e "pipii" i le papa. O le papa o loʻo tautau i luga o le monastery, e peiseai o puipuia.

I le 1497 na fausiaina ai se falesa iinei, ma i le senituri lona 18 na faalauteleina ma maeʻa. I aso nei, e mafai ona e vaʻaia ni paʻu o loʻo faʻaalia vaaiga i le fanau mai o Iesu Keriso.

O iinei le ekalesia a St. Anne, lea e mafai ai ona e vaʻaia frescoes mataʻina.

Mai le vaaiga o le monastery e mafai ona e vaaia manino fale o Ljukmajor - o se nuu o loʻo i lalo o le mauga - faʻapea Palma, le talafatai i saute o le motu ma le motu o Cabrera.

Hermitage de Sant Honorat (Ermita de Sant Honorat)

O ona fanua e matua atu nai lo le monaseri mo le tusa ma le afa seneturi. O le monastery na faavaeina i le 1395 - ina ia mafai e le monk-reclusive Arnaldo Desbruglia ona nofo i totonu. O iinei ma i le asō o loʻo nonofo ai faifeʻau-faʻasologa. Ina ia asiasi i tagata tafafao maimoa na o ekalesia e tatala, o isi fale e le mafai ona maua. Faʻasaoina ma fale o uluaʻi monike - tagata o le monastery.

Ma i luga o le tumutumu o le mauga e mafai ona e vaʻai i se "pu" vaapiapi lea na avea ai le Epikopo o Mallorca, Luis de Prades (o le na nofo iinei mo le tusa ma le 30 tausaga), e fiafia tele e mafaufau i ai.