O le 'olo o Alcudia


O le aai o Alcudia e 3 kilomita mai le sami (i luga o le talafatai ei ai se taulaga satelite e igoa ia Port Alcudia). O le igoa i le gagana Arapi o lona uiga "i luga o le mauga", e ui lava na faavaeina le nofoaga iinei e tusa lava pe lei faatuina le motu o malo puleaga: ina ua mavae le paʻu o le Emepaea o Roma, na faaali mai le au Tolani ma faatuina le aai lata ane i le Roma Pollentia muamua .

Se vaega o talafaasolopito

I le 1229, na puʻea ai Majorca e le 'au a le Aragonese King Jaime I, ma mai lea taimi na amata ai le toe faʻafouina o Alcudia. O le olo o Alcudia sa matua taua tele lona taua - na puipuia ai le motu mai le au faomea na ita i lena taimi. O le fausiaina o le pa o le aai na amata i le 1300, ina ua uma ona tuuina atu e le Tupu Jaime II se poloaiga e uiga i le fuafuaina o le taulaga.

O le fausiaina na toetoe 100 tausaga. Na faʻamalosia le puipui o le olo i 26 'olo e ono mita le maualuga; i lalo o le puipui o se tau, lea na ola ai foi i le taimi nei. Nai lo lea, na ufiufi le alia i le eleele ma eliina ona o se taunuuga o le faʻaaogaina o mea anamua i le 2004, faʻatasi ai ma toega o le alalaupapa elevating Vila Roja elevating. O le alalaupapa ua toe faʻaleleia, ma o aso nei o taʻaloga taʻaloga ma konaseti ua faʻataʻamilo i ai.

O le teuteuga o le puipui o ona faitotoa ia, o le tasi o ia - le faitotoa o Vila Rocha - e lei ola pea i le taimi nei (latou, e tusa ai ma faamatalaga o talaaga, o latou e sili ona vaivai, ma o le mea lea e masani ona osofaia ai i latou). O faitotoa o De Chara ma faitotoʻa o Saint Sebastian (e taua nei o faitotoa o Mallorca) e mafai lava ona vaaia i aso nei. O le faitotoa o le Mallorca sa i autafa o le auala e fesootai ai Alcudia ma le "auala tupu". Na toefuatai mai i le 1963 i lalo o le taitaiga a le tusiata Alomar. O le faitotoa o De Chara o loo i le isi itu, latou te tatalaina i le Port of Major.

Mai le 'olo malosi i le aso nei na o le toʻalua na oʻo atu - Vila Rocha ma De Chara, ma mai le faʻamalosia mulimuli ane, na fausia i lalo o le Filipo II i le faaiuga o le 16 seneturi - tasi le isi, o San Fernán, lea na avea ma faletalimalo i le taimi e tasi. E le gata i lea, e mafai ona e faamemelo i le ekalesia a Saint Jaime. O se mea fou - na faatuina i le 1893 i luga o le nofoaga o se ekalesia tuai, lea na le mafai ona faʻaaoga ona o le mea moni na faʻaaogaina lona taualuga e fai ma mataʻaiga. Ua teuteuina le falesa i se tupua faatagata o Saint Jaime, i lona faamamaluina o le fatafaitaulaga i le aufaipese. O le faletalimalo a le ekalesia e galue i le lotu.

E mafai ona e feʻaʻei luga o le pa o le aai ma fealuai solo i totonu o le taulaga, lea e sili ona matagofie. Pau lava le faʻaaliga o le sili atu le lelei le asiasi i le olo i le vevela.

Faʻafefea ona oʻo i ai ma o le a se isi mea e mafai ona e faia i Alcudia?

E mafai ona e alu i le aai o Alcudia mai Palma e ala i pasi 365 ma le 352.

A maeʻa ona e asiasi i le olo, e mafai ona e savali i luga o auala vaapiapi, vaʻai i se tasi o le tele o cafes - o loʻo i ai se siosiomaga e le mafaamatalaina o le mafanafana. E mafai ona e faatauina mai suauu, fualaau aina mo salata, vine eseese (e aofia ai fig ma mango). Ma, ioe, e aau i le sami.