Paʻa ma le faʻaleagaina

O le tele o fafine i masina taʻitasi ma le amataga o le faʻailogaina o le tino e feagai ma se mea faʻafuaseʻi pei o le tiga i le faʻagasologa o tamaʻitaʻi. I le taimi lava lea e tasi, e le gata e mafai ona tiga ai le manava. Sei o tatou tilotilo atu i se mea e pei o le dysmenorrhea, ma taʻu atu ia te oe ona mafuaaga autu, ma o le a tatou nofo faapitoa foi i le auala e taulimaina ai tiga o seoli ma le faatafunaga.

O a ni pagatia i le taimi o le tamaʻitaʻi?

O le tele lava o taimi, e talitonu sese ai teine ​​i le ogaoga o le tiga i le pito i lalo ma le faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi ma filifiliga masani, ma latou te le maua se mea e sili atu nai lo le naʻo le faʻamaoni i mafatiaga, aveesea le osofaʻiga o maso maso ma le mea faʻapitoa. O le mea moni, o le masina e tatau ona masani ona leai se faʻaletonu. Ae ui i lea, i le faʻatinoga, o mea uma lava e le o le i ai.

O le mea lea, o le tosoina o tiga i le faʻagasologa o le tino e matauina i le va o le 1-2 aso aʻo lumanaʻi le taimi e iloa ai e se fafine le mea muamua e tasi. I lenei tulaga, o le tiga e mafai ona i ai le tele o tikeri o le malosi. E tatau foi ona maitauina e tele lava le faalagolago i le maualuga o le faitotoa o le tiga.

O le tiga i le faʻagasologa o le tino e masani lava ona i ai se uiga faʻavalea. E vaevaeina i taimi uma faʻafitauli uma ma lagona tiga e fesoʻotaʻi ma le dysmenorrhea, i tulaga o le matuia.

O lea la, o le tikeri muamua, o loʻo faʻaalia e tamaiti laiti, lagona le toʻa i aso faigata. Faʻaaliga o nei faʻamaumauga, o se tulafono, i teineiti. E tele lava taimi latou te nonofo ai, ma a maeʻa ona avea le teine ​​ma tina, - e mafai ona mou atoa.

Faatasi ai ma le algomenorrhea o le matuia amio, o isi faailoga e masani ona fesootai ma tiga i le pito i lalo. Faatasi ai ma lenei ituaiga o le le atoatoa, ua amata ona faitio tamaitai i le tiga o le ulu ma le manua, o nisi o loo i ai se osofaiga, vae. I le taimi lava e tasi, o loʻo i ai se faʻafitauli o le neuropsychic state: o le moe e faʻalavelaveina, vaivaiga, faateleina le vaivai. I le avea ai o se tulafono, i ia tulaga, e le mafai e tamaitai ona faia e aunoa ma le fesoasoani a fomaʻi.

O le tiga i le pito i lalo ma le taimi o le manava o le uiga lea o le tikeri lona tolu o le dysmenorrhea. I le taimi lava e tasi, o le tele o sui o le tafaoga tutusa ua latou matauina le faateleina o le vevela o le tino, foliga vaaia o le tiga i totonu o le loto, taoto ma le vomia. O le aveina o mea i totonu o ia tulaga e masani lava ona le aumaia ai se mea vaaia.

I nisi o teineiti i masina uma e tiga ai le manava. O fomaʻi, i nisi o taimi, ia faʻamatalaina lenei mea e ala i le mea moni o lenei okeni o loʻo latalata i le tuatoa, o lona uaua i le taimi o le tafega o le sami e matua faʻaitiitia. I lenei tulaga, o le faagasologa e ono aafia ai le manava.

O a mafuaʻaga autu o le tiga i taimi o tamaʻitaʻi?

O le mafuaʻaga autu o le faʻamaonia o maʻi o loʻo i ai le au ovaries, o se faʻafuaseʻi, faʻafuaseʻi suiga faʻafuasei i le setete o le tino o le hormonal system. E mafai ona tupu ona o solitulafono eseese. O le mea lea, o le galuega autu a fomaʻi i lenei tulaga o le faʻamalamalamaga saʻo lea o le mea na mafua ai ona solia lenei mea.

E taua foi le maitauina o nisi o mafuaʻaga e ono mafua mai i nei faʻafitauli o fomaʻi e iloa ma togafitiga o le tino o le tino, faapea foi le urogenital organs. O le tele o taimi, o le mafuaʻaga o le tiga atonu o faʻalavelave i le atinaʻeina o totoga o gaioiga, lea na tulaʻi mai i le tulaga o le atinaʻeina o intrauterine.

O le tiga i masina taʻitasi, lea e tuʻuina i totonu o le faʻasaʻo, o se faʻailoga o se tasi o faʻafitauli o le gynnecological o loʻo mulimuli mai: faʻamalosi faifai pea o le tino samasama, faiga o le inflammatory (oophoritis, adnexitis, salpingoophoritis, endometritis , etc.).

O le mea lea, e tatau ona fai mai o tiga tiga ma le faʻaleagaina e tatau ona tatau ona asiasia i totonu o se fomaʻi, pe o le a faʻavaeina le mafuaʻaga o latou foliga vaaia.