Ole vaitaimi ole faʻalavelave ole ARVI

O le faʻamaʻi pipisi, faʻapipiʻiina le tino o le tagata, e le o vave ona lagona. O le mea lea, ina ia mafai ona iloa vave faailoga muamua ma amata togafitiga, e fautuaina e malamalama pe o le a le tele o le taimi e faʻaolaina ai le ARVI, pe faapefea ona fuafua lenei tulaga ma pe o le a le mea e mafai ona faia i le amataga o le faʻamaʻi. E le gata i lea, o le a fesoasoani e puipuia ai le faʻamaʻi o tagata latalata ane.

O le a le vaitaimi o le faʻasili mo le influenza ma le ARVI i tagata matutua?

E tatau ona maitauina e tele ituaiga o vailaau faʻamaʻi pipisi-viral, o lona ituaiga e faʻalagolago i le etiology ma le taimi o le atinaʻeina o faʻamaʻi. O le mea sili ona taatele i totonu oi latou:

I le avea ai o se tulafono, o nei vailaʻau uma o le faʻamaʻi e mafaufau i ai e talitutusa lava ma foliga e iloagofie ai le inu o le tino:

Ae o le tele o taimi e iai le faʻafefiloi o faʻamatalaga faʻapitoa o le falemaʻi, lea e faʻaosofia ai le tulaʻi mai o faʻafitauli faʻafitauli lona lua i le tino o le tonsillitis catarrhalic, pneumonia, bronchitis. E le gata i lea, o le atinaʻeina o nei faʻamaʻi e mafai ona tulai tuusaʻo i le taimi o le faʻavelaina o faʻamaʻi pipisi o le tino. I ia tulaga, e talitonuina loa ina ua maeʻa le faʻamaʻiina o le siama i totonu o le tino, na amataina le faʻateleina faʻatele o pathogenic aerobic ma anaerobic bacteria.

E fia aso na aafia ai i le ARVI?

Talu ai ona o le siama e ulu atu i totonu o le tino, o le tagata o lona ave taavale, i le tasi itu, e mafai ona afaina ai isi, e tusa lava pe le o manino mai faailoga. E masani lava, o le fomaʻi ma isi ituaiga o faʻamatalaga faʻamaʻi e vave amata vave, ma i totonu o le 1-3 aso, ae faʻamalosia puipuiga puipui e mafai ona faʻaulu pe a ma le vaiaso.

E taua le matauina o se tagata maʻi e maua i le manava o le tino e pipisi i le gasologa o le faagasologa o togafitiga seia oʻo ina maliu uma sela o le siama i lona tino. O lona uiga e tusa lava pe faʻaauau pea le faʻaleleia atili, o le pa'ū o le vevela o le tino i tulaga masani ma le faʻamaʻalogaina o faʻamaʻi o le vailaau, o se tagata o loʻo tumau pea i le faʻamaʻi ma e mafai ona lamatia mo isi, ona o le ARVI e faigofie ona feaveaʻi - e ala i laulaau vaalele.

O le a le umi e faʻauʻu ai le vaitaimi ole faʻalavelave o ARI ma ARVI?

Muamua lava, e tatau ona malamalama manino i le eseesega i le va o nei faʻamaʻi e lua.

I faʻamaʻi pipisi o le manava, o loʻo i ai se laumei i le lotoifale, o le tele lava o taimi - o le respiratory tract, e aunoa ma se faateleina o le vevela (e seasea sili atu i le 38 tikeri). E faasolosolo malie le alualu i luma o le maʻi ma e le salalau i isi totoga, o faailoga o le inupia e vaivai pe leai foi.

Faʻaleagaina ma le SARS o loʻo faʻaalia i se maʻila malosi ma le malosi, faatasi ai ma le vave amataina o faailoga o maʻi. E le gata i lea, o nei maʻi faamai e mafua ai le tele o vaega o faʻataʻitaʻiga i le taimi e tasi:

O le eseesega tele i le va o faʻamaʻi o le manava o le tino o le mafuaʻaga lea o faʻamaʻi pipisi o viral respiratory infection o se faʻamaʻi viral, ma o le tagata maʻi e pipisi mo se taimi uumi, ao le ORZ o nei uiga e le o aofia ai.

O le taimi na faʻaolaina ai le suka, e pei ona faʻaalia, e puupuu, ma i le ARI e mafai ona oʻo i le 14 aso. I lenei tulaga, o le tulaga o le tagata ua afaina e masani lava, ma o le maualuga o le vevela o nisi taimi e matua leai lava, pe ausia foi se tau maualalo.