O le influenza pia o se igoa masani mo se vaega o mafatiaga, aemaise lava le h1n1, le siama o le pia. O le faʻamaʻi e aʻafia uma ai manu ma tagata, ma tuʻuina mai le tasi i le isi. O le mea moni, o le igoa "fomaʻi puaa" na masani ona faʻaaogaina i le 2009, pe a mafua mai le afaina o puaa. O faʻafitauli o le fomaʻi puaʻa e toetoe lava a le mafai ona iloa mai le fomaʻi masani a le tagata, ae mafai ona mafua ai le ogaoga o faʻalavelave ogaoga, e oo atu i se taunuuga leaga.
Punavai o faʻamaʻi pipisi
O le siama o le puaa puaʻa e tele ona pala, ae sili ona lamatia, e mafai ona tuʻuina atu mai le tagata i le tagata ma faʻaosoosoina le atinaʻe o faʻamaʻi, o le aʻafiaga o H1N1.
O le mai pipili o se maʻi pipisi tele lea e tuʻuina atu e ala ile vaʻalele.
Punaoa o faʻamaʻi pipisi e mafai ona:
- manu mamai;
- aano o manu mamaʻi e le o lava le togafitiga o le vevela (seasea);
- tagata mamaʻi - pe a faʻamaʻa ma tale, o le mea lamatia e oʻo ile 1.5-2 mita i le maʻi;
- meafaitino na faʻaaogaina e tagata mamaʻi - ipu, solo, mea faitino, na faʻaaogaina mo le tufatufaina atu, ma o loʻo faʻaaoga e le tagata maʻi, e pei o fafo atu o le tino o le tagata, o le siama e tumau lona gafatia mo le 2 itula.
E ui lava i le igoa o le fomaʻi puaʻa, e masani lava ona tulaʻi mai tulaga faʻaleagaina i le fesiitaiga mai le tagata i le tagata, i le faaiuga o le taimi o le faʻalavelave ma i le amataga o le faʻamaʻi lava ia.
O le a le umi e teʻa ai le taimi o le faʻamaʻi o le puaa?
O le umi o le vaitaimi mai faʻamaʻi i le faʻaalia o uluaʻi faʻamaoniga o le maʻi e faʻalagolago i le tino o le tagata, o lona puipuiga, tausaga ma isi uiga. I le pe tusa ma le 95% o tagata gasegase, o le vaitaimi o le faʻamaʻi o le influenza A (H1N1) e mai i le 2 i le 4 aso, ae i nisi tagata e mafai ona oʻo atu i le 7 aso. O le tele o taimi, o uluaʻi faailoga, e tutusa ma ARVI, e amata ona aliali i le aso 3.
O le H1N1 influenza virus na aʻafia i le taimi o le faʻaosoina?
O le mai pipili o se faʻamaʻi pipisi tele, e faigofie ona feaveaʻi mai le tagata i le tagata. O le avetaavale o le H1N1 siama e amata ona afaina i le faaiuga o le taimi o le faʻalavelave, e tusa ma le aso ao lumanaʻi le amataga o uiga manino o le maʻi. O nei gasegase o loʻo avea ma faʻamataʻu sili ona matautia i le epidemiology, ma o le mea lea, pe afai e faʻafesoʻotaʻi ma se tagata maʻi gasegase, e tusa lava pe leai ni faʻailoga, e tatau ona mulimulitaʻi uma puipuiga.
I le maeʻa o le vaitaimi o le faʻatumuina, o le tagata o loʻo i le averesi o loʻo tumau pea ona aʻafia i le 7-8 aso. E tusa ma le 15% o tagata gasegase, e tusa lava pe a togafitiina, tumau pea le punavai o le faʻamaʻi ma faʻamalosi le siama mo le 10-14 aso.
Faailoga ma le atinaʻeina o foma
O faʻafitauli o le fomaʻi puaʻa e leai se eseesega mai faʻamaoniga o isi ituaiga o vailaau faʻamaʻi, lea e matua aʻafia ai le siama o lenei maʻi. O vaega o le faʻafitauli o le faʻamaʻi i se faiga sili atu ona ogaoga ma le faʻavaveina o le atinaʻeina o faʻalavelave ogaoga.
Faatasi ai ma lenei faʻamaʻi faʻafuaseʻi ona atiina ae le gasegase ogaoga, oʻo i le 38 ° C ma le maualuga o le vevela o le tino, o loʻo i ai le maso ma le ulu, vaivaiga lautele.
O le uiga o le maʻi fula o:
- vave (2-3 aso i le maeʻa ai o le vaitaimi o le faʻalavelave) faʻalavelave tupuga faʻalavelave faʻafuaseʻi;
- sinusitis ;
- pneumonia.
E tusa ma le 40% o tagata gasegase e faʻapupulaina se maʻi pipisi - faʻaauau pea, vomiting, faaletonu sulu.
E tusa ma le 1-2 aso talu ona amata le faʻamaʻi, e masani ona i ai se galu lona lua o faailoga, faatasi ai ma le faateleina o le tale, le manava o le manava, ma se tulaga lautele o le soifua manuia.
I le faaopoopo atu i le paumonia , e mafai ona maua e le falenifo puaa ni faʻafitauli i le fatu (pericarditis, myocarditis) ma i le faiʻai (encephalitis, maningitis).