O le Fale o le Lotu


O le Fale o le Apostolic i le Vatican o le "nofoaga" aloaia o le Pope. E taua foi o le Papal Palace, le Faletalimalo o Vatican , ma lona igoa aloaia o le Maota o Sixtus V. O le mea moni, e le o se fale e tasi, ae o se "tuufaatasiga" o maota, falesa, falesa, falemataaga ma televise na fausia i taimi eseese i ituaiga eseese. O i latou uma o loʻo tu latalata ane i le fale o le fale o loʻo i ai.

O loʻo i ai se Fale Apolloli i matu sasaʻe o le Falesa o Peter Peter . E sosoo atu i ai e lua vaaiga sili ona lauiloa - o le maota o Gregorio XIII ma le Bastion o Nicholas V.

Se vaega o talafaasolopito

A o le taimi tonu na fausia ai le Faletua o le Alii, e le o iloa lelei, e ese le taua o nei faamaumauga: o nisi o tusitala o talafaasolopito e talitonu o nisi vaega o le itu i saute, o le vaega pito i leva o lea na faatuina i le faaiuga o le III - amataga o le IV seneturi i le taimi o le malo o Konesetatino le Sili, o isi - laitiiti "ma na fausia i le senituri lona ono. O le kolnade na toe foʻi mai i le senituri 8, ma i le 1447 i lalo o Pope Nicholas V o fale tuai na tele lava ina faʻaumatia, ma na fausia se maota fou i lo latou nofoaga (faatasi ai ma le "auai" o nisi o elemene tuai). Na maeʻa ma toe fausiaina i le tele o taimi, seia oo i le faaiuga o le 16 senituri - malosi, ae i le seneturi 20 na maeʻa foi (mo se faʻataʻitaʻiga, i lalo o le Pope Pius XI se isi faitotoa ulufale tele i le falemataaga sa faatuina).

Raphael's Staats

4 potu laiti, na valiina e Raphael ma ona soo, na taʻua o Stanze di Rafaello - Raphael's Stantsi (o le upu "stanza" e faaliliuina o se potu). O nei potu sa teuteuina i le poloaiga a Pope Julius II - na ia filifilia i latou o ni nofoaga tutoatasi, e le manao e nofo i potu sa nofo ai o ia ao le i avea Alexander VI. E i ai se tala e faapea o nisi o ata vali i luga o puipui ua uma ona i ai, ae o Iulio, na taia e le tomai o Raphael, na faatonuina e tuʻituʻi uma isi atavali ma faatonuina le tusiata e faamaea le potu - e ui o Raphael i le taimi na o le 25 tausaga.

O le potu muamua e taua o Stanza del Senatura; ua na o le tasi lea o le fa na taofia le igoa muamua - o le isi ua taua nei mo le autu autū o fresco e teuteu ai. Saini i le faaliliuga o lona uiga o le "faailoga", "tuu se faamaufaailoga" - o le potu na avea o se tofi, o lea na faitau ai e le tama ia pepa na auina atu ia te ia, sainia ma faamauina lana saini i se faamaufaailoga.

O le tusiata na valiina le potu i le vaitau mai le 1508 i le 1511, e tuuto atu i le tagata lava ia atoatoa, ma 4 ata ata e fai ma sui o 4 itu o ia ituaiga o galuega: filosofia, faamasinoga tonu, aʻoaʻoga ma solo.

O le atavali o Stanza d'Eliodoro na faia mai le 1511 i le 1514; O le autu o atavali o le lagolago faaleatua na tuuina atu i le Ekalesia ma ona faifeʻau.

O le lona tolu o stanza e igoa ia Incendio di Borgo - o se tasi o frescoes, lea o loʻo faʻaalia ai se afi i totonu o le pitonuu o Borgo, e lata ane i le maota papal. O frescoes iinei o loʻo tuʻuina atu i galuega a pope (e aofia ai le fresco na faʻatuina i le afi - e tusa ai ma le tala, Pope Leo e taofi le satauro e le gata i le fefe, ae o le afi). O le galue i luga o lana ata na faia mai le 1514 i le 1517 tausaga.

O le faaiuga mulimuli - Sala di Konstantino - ua uma ona faia e tamaiti a Raphael, talu mai le 1520 na maliu ai le tusiata. O le tuufaatasiga ua tuuto atu i le tauiviga a le uluaʻi tupu Kerisiano Roma o Konesetatino ma tagata faapaupau.

Belvedere Palace

O le Belvedere Palace e faaigoa i le maea o le taina o Apollo Belvedersky, lea o loo teuina iina. O le aso i le maota o le falemataaga o Pius-Clement . I le faaopoopo atu i le lalolagi-lauiloa iloga o Apollo, e tele isi fausaga sili ona matagofie, e aofia ai le faatagata o Laocoon, Aphrodite o Cnidus, Antinous of Belvedere, Perseus o Antonio Canova, Hercules, ma isi foi sikola tautaua.

I le aofaiga atoa, o le falemataaga e aofia ai le sili atu i le 8 le selau faʻataʻitaʻiga: o le Fale o manu e aofia ai le 150 tupua o loʻo faʻaalia ai vaaiga eseese ma manu (o nisi o kopi o tala faʻasolopito anamua, o nisi e mafua mai i le tusitala o le gagana Italia Francesco Franconi); o iinei, faatasi ai ma isi, le uluaʻi ata Eleni na faʻaalia ai le afi o Minotaur. I totonu o le Nofoaga o Muse o loʻo i ai ni faʻaaliga e faʻaalia ai Apollo ma le 9 muses. O faatusa o kopi o uluai gagana Eleni e amata mai i le 3 senituri BC. O le lafo lenei mai le Belvedere fou ma faatusa o tagata iloga Eleni anamua, e aofia ai Pericles. O le Muses Hall e foliga mai, o loʻo siomia e koluma ma se tusi a Korinito. E le o se mea e sili atu nai lo le atamamai latou lava, ona tosoina le ata pito i luga o Tomaszo Konka, o le autu o le autu na faia e ata, ma o loo faaalia ai Muses ma Apollo, faapea foi ma tusitala lauiloa anamua-Eleni ma Roma.

O le atavali o puipui o le faʻasologa o statue na faia e Pinturicchio ma ona soo. O ata nei o atua ma atua fafine, o tupu Roma (Augustus, Marcus Aurelius, Nero, Caracalla, ma isi), patricians ma tagatanuu masani, faapea foi ma kopi o ata anamua a Eleni. O pito pito i tua o le laulau o loʻo teuteuina i ata iloga e lua: Jupiter i luga o le nofoalii ma moe Ariadne, ma e ese mai ia i latou e mafai ona e vaai i ni foliga pei o Drunken Satyr, Lamentation of Penelope ma isi. I totonu o le Nofoaga o Busts o loʻo i ai le vevela o tagatanuu taʻutaʻua Roma ma atua anamua, e aofia ai le tosina maualuga o le funerary o Cato ma Portia. O le aofaʻi i totonu o le potu fono e tusa ma le 100 pamu ma frescoes o le Renaissance.

E tatau foi ona taua o le Hall of the Greek Cross (ua faaigoaina e le ata o loo i ai i le tulaga o), le Masks Cabinet, le Rotunda ma le ipu siliva monolithic ua tuu i ai, le Kapeneta o le Apologen.

I luma o le Belvedere Palace o loo i ai se punavai e foliga mai o se vaa - o le galuega a Pirro Ligorio, ma o le nofoaga o loo i ai e taua o le Maota o Pinnia . Seʻi oʻo i le amataga o le seneturi lona 17, na teuteuina le Field of Mars i Paris, ae i le 1608 na aveina atu i le Vatican ma faʻapipiʻi i luma o le faitotoa i le Belvedere Palace. O se tala faʻatusa o le foafoaga o le lalolagi.

E faaopoopo atu i le kesi, ua teuteuina le sikuea i le ata o le tupua fou Sfera con Sfera - "Lauga i le fanua" saunia e Arnaldo Pomodoro, na faavaeina i le amataga o le 90 o le seneturi talu ai. O le sikuea e fa mita le pito i fafo o loʻo aofia ai le faʻaogaina o totonu, o loʻo faʻaalia ai se mamanu, vaaia e ala i "pu" ma "pu" i fafo. Na ia faʻavasegaina le Lalolagi i le Vateatea ma valaau e mafaufau i le mea moni e faʻapea, o mea uma lava o faʻaleagaga uma e mafua ai ona maua e le paneta lana tali i le lalolagi i fafo.

Sistine Chapel

O le Sistine Chapel na fausia i le taimi o le nofoaiga a Pope Sixtus IV (o le fausiaina na amata i le 1473 ma na faamaeaina i le 1481) ma faaigoaina i lona mamalu, ma i le aso o le Ascension o le Virgin Mary i le aso 15 o Aokuso, 1483, na faapaiaina ai o ia. I luma o ia, i lenei nofoaga na tu ai se isi falesa, lea o le a faapotopoto ai le faamasinoga faapope. O le manatu o le fausiaina o se falesa fou, sili atu le malosi ma mafai ona sao mai se osofaiga, pe a tatau ai, na tulai mai i Sixtus IV e fesootai ma taufaamataʻu faifai pea o osofaiga i le itu i sasae o Italia e le malo o Ottoman Sultan Mehmed II, ma ona o le militeli a le Signoria Medici.

Ae ui i lea, na faʻamalosia le faʻamalosia, ma e leʻi galo foi le teuteuga o le falesa: o tafaoga puipui na faia e Sandro Boticelli, Penturikkio ma isi tagata taʻalo lauiloa o le taimi. Mulimuli ane, i le taimi nei ma le Pope Julius II, na faia ai e Michelangelo le atavali o le vanu (o loo atagia mai ai le foafoaina o le lalolagi), matagi mata ma le toso. I luga o fata e fa o loʻo faʻamatala ai tala o le Tusi Paia "Serpent Copper", "Tavita ma Koliata", "Kara Amana" ma "Judith ma Holofernes." Na faia e Michelangelo le galuega i se taimi puupuu lava, e ui lava o le mea na ia faia o ia lava o se tagata vane, ae le o se tagata tusiata, ae le gata i lea, i le taimi o le galuega sa i ai faigata eseese (o nisi frescos na tatau ona tatuʻu i lalo ona sa ufiufi i foliga mama - lea na faʻaaogaina ai, na faʻaalia i le fausiaina o le siama, mulimuli ane na faʻaaogaina se isi paluga, ma fresco na toe valiina).

Ina ua maeʻa le galuega i luga o le ata vali i le aso 31 Oketopa, 1512, sa faia se vailaau mamalu i totonu o le falelotu fou (i le aso lava lea ma i le itula lava e tasi i le 500 tausaga mulimuli ane, i le 2012, na toe faia ai e le Pope Benedict XVI) Vespers. E le o se mea e ofo ai, o Michelangelo na tuuina atu i ai le ata o le puipui o le fatafaitaulaga. Galuega na faia e le matai mai le 1536 i le 1541; I luga o le puipui o loo i ai se vaaiga o le Faamasinoga Mulimuli.

Amata i le 1492 - faatasi ai ma le conclave, lea na filifilia ai le Pope Rodrigo Borgia, o le na avea ma Pope Alexander VI - i le Sistine Chapel e masani ona faia faʻatasi.

Fale o Papal

O le fale o loʻo nofo ai le pope ma o loʻo i luga; o nisi o pupuni e le iloa le St. Peter's Square . E aofia ai le tele o potu - o se ofisa, potu failautusi, potu tali, potu moe, se potu malolo, se potuʻai, se umukuka. E i ai foi se faletusi tele, o se falesa ma se ofisa faafomai, lea e taua ona o tausaga e masani ona filifilia ai cardinals e pope. Ae ui i lea, o le poniseni Francis na tuulafoaia ia potu papal ma ola i le fale o Santa Marta, i totonu o se potu e lua potu.

I totonu o le Maota o le Lotu, e tasi le "potu papal" - o fale o le pope lauiloa Pope Alexander VI - Borgia. I le taimi nei ua avea i latou ma vaega o le Vatican Library , avanoa i tagata tafafao maimoa, ma ua tosina faapitoa atu i ata vali na faia e Pinturicchio.

E faʻapefea ona asiasi i le Fale o le Lotu?

E mafai ona e asiasi i le Palolipolo i Aso Sa ma Aso Toonai mai le 9-00 i le 18-00. O le tagata palota matutua e totogiina le 16 euros, e mafai ona e faʻatau i le ofisa pepa pasese i luma o le 16.00. I le Aso Sa mulimuli o le masina e mafai ona asia le falemataʻaga mai le 9-00 i le 12-30 e aunoa ma se totogi.