Fusi le isu ma le sulu

O le Rhinitis o se faʻamaʻi masani lava, lea e mafai ona avea o se faʻataʻitaʻiga o se ARVI masani, ae mafai ona mafua ai le atinaʻeina o le maningitis ma isi faʻamaʻi faʻasolosolo ma aʻafiaga ogaoga. O le mea lea, e le mafai ona togafitia ma le māmā le malulu ma i le taimi muamua e tatau ona lafoaia i le vave e mafai ai. E mafai ona faia lenei mea e le gata i le fesoasoani o fualaau taugata, ae faʻapea foʻi togafitiga faʻasolosolo poʻo le taugofie ma le taugofie.

E mafai ona fufulu loʻu isu i furatsilinom?

Muamua, seʻi o tatou vaai po o le a le furatsilin. O lenei vailaau faʻasaʻi ma le vailaau faʻamaʻi na faʻaaoga e fasiotia:

O le vailaʻau e faʻaaogaina mo manua o le purulenti, gaʻo, palapeti pepise ma le lua ma le tolu tikeri faʻamafanafana. Ma le isi, o le fofo o le furacilin o se meafaigaluega lelei mo le fufuluina o le isu i le sinusitis ma le masani masani. E mafai ona fufulu mama le gaogao ma faʻamalolo le maʻi i lagona tiga ma le faʻamaʻi atoa.

E faʻafefea ona fufuluina le isu i le furatsilinom?

O le faʻagasologa mo le fufuluina o le isu i le faʻaiuga e faigofie lava. Ina ia faia lenei mea, e tatau ona e faʻatau le fualaau faasaina i le ituaiga o laumei poʻo le paʻu. Ole ituaiga o vailaau e le taua, ae afai e te faatauina furatsilin i totonu o fualaʻau, ona tatau lea ona nutimomoia i le eletise.

Ona liligi lea o le vailaʻau i totonu o se ipu malamalama ma vai mafanafana, ma matau le vaega lenei: 1 papalama poo le 0.02 kalama o furaciline mo le 100 ml vai. O le vailaau faʻatau e tatau ona faʻasalaga lelei i le vai, ia fautuaina e fesoasoani ia te ia ma puipuia le sipuni.

E taua tele le leai o se suavai e iloa ai le suavai, pe afai e te ulu atu i le isu ma le isu, e mafai ona latou tosoina le mucous membrane, lea e matua le talafeagai, ma i le sinusitis o lenei faafitauli e mafai ona ogaoga ona taunuuga.

E mafai ona fufuluina lou isu i ni auala se lua:

  1. Faatasi ai ma le fesoasoani a suauʻu. E te maua le 20 mililiters o fofo ma faʻalemu malie i totonu o le sima. Faia E tatau ai ina ia tafe mai le vai mai le gutu. E ui i faʻafitauli uma o lenei faʻatinoga, o lenei auala sili ona faigofie ma saogalemu.
  2. Le auala tafe. Ole auala e fufuluina ai e masani ona faʻaaogaina i falemaʻi i lalo o le vaavaaiga a se fomaʻi, talu ai o se auala sese e mafai ona oʻo atu ai i se fofo o le furacilin i le ogatotonu poʻo le oropharynx ma mafua ai alalaʻi otitis, lea e faʻamaopoopoina ai le rhinitis ma le sinusitis e mafai ai ona sili atu ona ogaoga faigata. Ina ia fusi le isu i le auala e tafe ai, e tatau ona fusi le ulu, ina ia tasi le aoauli e sili atu nai lo le isi ma sasaa le vai i le pito i luga, ao tatau ona tafe mai le pito i lalo. Ina ia puipuia le fofo mai le ulu atu i lou gutu, e tatau ona e tautala i se leo umi "ma" pe "ku-ku".