Faamai o le tino

O le gaioiga oo tatou tino e pulea e le tino o le tino, lea e aofia ai le totonugalemu (ulu ma le vaimatua) ma le lautele (o isi neura uma e alu ese mai le ogatotonu ma le faiʻai). O le mea e ese ai, o le autonomic system e faʻaalia, o loʻo nafa ma le gaioiga o totoga i totonu. O faʻamaʻi e mafai ona afaina ai le tino, ma mafuaʻaga e mafua ai, e matua ese lava.

O faʻafitauli faʻapitoa o le tino

E masani lava, faʻatasi ai ma nei faʻamaʻi, o le fatugalemu o le tino e pagatia ai, ona o le solia o le toto i le faiʻai e mafua ai le sasaina ma le cerebrovascular le atoatoa, e mafua ai nisi taimi i suiga e le mafai ona suia i le faiʻai. O ia ituaiga siama e masani ona tupu i le talaaga o le maualuga o le toto, atherosclerosis ma isi faamaʻi. O faʻapogai autu o le faʻamaʻaloga o le mafaufau e faʻafuaseʻi o le ulu o le ulu, vevela, faʻavasegaina o le faʻalavelave, lagona faʻaleagaina, leu, vomiting, faʻapitoa o maʻi pipili.

Maʻi faʻamaʻi o le tino

O nei faʻamaʻi e mafua mai i siama, siama, sigi, o nisi taimi e faʻamaonia ai e faʻaulu le maʻi. O le tele lava o taimi e afaina ai le faiʻai i le faiʻai, e le tele lava taimi - o le faʻaoga poʻo le faʻaaloalo. Faatasi ai ma faʻamaʻi o lenei ituaiga o vailaau vailaʻau e masani ona taatele. O faʻamaoniga o lupe pisapisaʻo e masani lava o le ulu, o le solia o le lagona, leu, vomiting, faʻaalia mai le maualuga o le vevela.

Maʻi faʻamaʻi mai o le tino

Faʻasalalauina e ala i le tofi faʻamaʻi e masani lava ona vaevaeina i le chromosomal (faʻapipiʻi ma le faaleagaina i le maualuga o le cellular) ma le genomic (mafua mai i se suiga o le kenera - o loʻo faʻauluina le agavaʻa). O se tasi o maʻi sili ona lauiloa o Down syndrome. O le faʻatoʻilaloina foi o nisi o ituaiga o gasegase, faʻafitauli i le endocrine ma le afi. E faʻavae i luga o taunuʻuga o le tele o suʻesuʻega, ua faʻaalia se talitonuga e faapea o aʻafiaga mafuaʻaga e mafai foi ona avea ma mafuaʻaga o nisi o faʻafitauli masani o le tino (e pei o le sclerosis).

Faʻasoloina o le faʻaoga o le tino

O nei faʻamaʻi ua lautele, ma ua faalogo tagata uma e uiga ia i latou. O le mea moni, e le o tagata uma e iloa o nei mea poʻo isi faʻafitauli e fesootaʻi ma le tino o le tino, mo se faʻataʻitaʻiga, radiculitis, neuritis, polyneuritis, plexitis.

O le radiculitis o le faʻatele masani lea o le tino o le tino, ma o le mumū o neura i le nofoaga o la latou paranesi mai le taula. E mafai ona atiina ae i le osteochondrosis, siama, le maalili po o le vevela. O le lapataiga e tupu mai i le ogaoga o tiga, masani i le itu o lumbar, ma le le tumau le tumau o nisi maso poo a latou vaega.

Faamai o le autonomic system

O nei siama e masani lava ona atiae e faasaga i le talaaga o siama masani, o le tino, o manuʻa ma faafitauli i vaʻa. O loʻo faʻamalamalamaina e ala i le maaleale ma faʻamaʻi lautele, lea e ono aʻafia ai le faia o se faʻamaonia saʻo. I faʻamaʻi o le tino o le tino, faʻavalea o toto, vavao, migraine e masani ona matauina.

O le mea muamua, o le puipuia ma le faʻaitiitia o le faʻamaʻiina o se faʻamaʻi, muamua, puipuia ma togafitiga o faʻamaʻi pipisi e mafai ona taʻitaʻia ai (soliga o le toto, tausisia o meaai, ma isi mea).