E i ai le ola pe a mavae le oti - faʻasaienisi faamaoniga

O le tagata o se tagata uiga ese e matua faigata lava ona toe faalelei ma le mea moni e le mafai ona ola e faavavau. Aemaise lava e tatau ona matauina mo le tele o tino ola pea o se mea moni e le mafaamatalaina. Talu ai nei lava, ua tuʻuina atu ai saienitisi i faʻamatalaga faasaienisi o le a faamalieina ai i latou e fiafia i ai pe i ai le ola pe a mavae le oti.

E uiga i le olaga pe a mavae le oti

Sa faia suʻesuʻega na aumaia ai lotu ma saienisi: o le oti e le o le mutaaga lea o le olaga. Auā e na o le sili atu i tuaoi o se tagata o loʻo i ai se avanoa e maua ai se ituaiga olaga fou. E aliali mai o le oti e le o se mea sili ona taua ma i se isi mea, i fafo, o loʻo i ai se isi olaga.

O i ai se olaga pe a mavae le oti?

O le muamua na mafai ona faamalamalamaina le i ai o le olaga pe a mavae le oti, o Tsiolkovsky. Na fai mai le saienitisi faapea o le i ai o le tagata i luga o le fogaeleele e le muta ao ola le atulaulau. Ma o agaga na tuua le tino "oti" tino o ni uiga e le mavavaeeseina e feoai solo i le atulaulau. O le suʻesuʻega faasaienitisi muamua lea e uiga i le tino ola pea o le agaga.

Ae i le lalolagi nei ona le lava le faatuatua i le i ai o le tino ola pea o le agaga. O tagata e oo mai i nei aso e le talitonu e le mafai ona faatoilaloina le oti, ma faaauau pea ona sailia ni auupega faasaga i ai.

O le Americanestestistlogist, o Stuart Hameroff na finau mai o le olaga pe a mavae le oti e moni. Ina ua ia saunoa i le polokalama "I le vaituloto i le vateatea," na taʻu atu ai ia te ia le tino ola pea o le tagata soifua, e uiga i le mea na faia i le ie o le atulaulau.

Ua talitonu le polofesa o loʻo i ai le malamalama talu mai le taimi o le Big Bang. E foliga mai a maliu se tagata, o lona agaga e faʻaauau pea ona i ai i le vateatea, maua le foliga mai o nisi o faʻamatalaga faʻamatalaga e faaauau pea ona "salalau ma tafe i le atulaulau."

O lenei faʻavae e faʻamatalaina e le fomai le mea e tupu pe a maʻi le tagata maʻi i le falemaʻi ma vaai i le "malamalama paepae i le pito o le vaitafe". Polofesa ma mathematician Roger Penrose na atiina ae se talitonuga o le malamalama: o neuronite protein e aofia ai microtubles protein lea e faaputuputu ma faagasolo ai faamatalaga, ma faaauau ai lo latou ola.

Faʻasaina faasaienisi, tasi le pasene pasene o mea moni o loʻo i ai le ola pe a mavae le oti, ae o le saienisi o loʻo agaʻi i lenei itu, e faia ni suʻega eseese.

Afai e taua le agaga, o le a mafai ona faia se aafiaga i luga ma faia le moomooga mo le mea e le o manaʻo i ai, i le auala lava lea e tasi e mafai ai ona faʻamalosia le lima o se tagata e faʻaalia le gaioiga ia te ia.

Afai o tagata uma o mea uma, o le a lagona e tagata uma toetoe lava a tutusa, ona o le tutusa o latou tulaga tutusa. O le vaaia o le ata, faʻalogologo i musika poʻo le faʻalogologo i le maliu o se tasi e pele ia te oe, o se lagona o le fiafia poʻo le fiafia, poʻo le faanoanoa i tagata o le a tutusa lava, e pei lava o le feagai ma tiga latou te maua ai lagona faapena. Ma o le mea moni e iloa e tagata, i le vaʻaia o le tasi lava vaaiga e tasi e tumau le malulu, ma isi atugaluga ma tagi.

Afai ei ai se mea e mafai ona mafaufau i ai, ona tatau lea i vaega uma o le mafaufau ona mafaufau, ma o le a iloa e tagata e tele naua tagata oi latou e mafai ona mafaufau, le tele i totonu o se tino tino o vaega o se mea.

I le 1907, na faia ai e Dr. Duncan MacDougall ma nisi o ona fesoasoani le suʻega. Na latou filifili e vaʻaia tagata ua maliliu i le maʻi pipisi i taimi muamua ma pe a mavae le oti. O moega faʻapitoa mo le oti sa tuʻuina i luga o faʻamautuga faʻapitoa o tulaga tau pisinisi. Na maitauina pe a mavae le oti, e tofu i latou ma le mamafa. Saienitisi e faʻamatalaina lenei mea na tupu, ae na faʻaalia le faʻasalalau o lenei eseesega itiiti o le mamafa o le agaga o se tagata.

O i ai ea le olaga pe a mavae le oti, ma e mafai faapefea ona finau le finau? Ae peitai, afai e te mafaufau e uiga i mea moni, e mafai ona e maua ni manatu i lenei mea.