O le a le ARVI ma le maʻi?
Aotelega i le taimi o le olaga e le solomuli ai se tagata nofo toatasi. Afai e maua e le fomaʻi le ARVI, ona e tatau lea ona e malamalama e le o le igoa o se maʻi faapitoa. O lenei faaupuga e faatatau i na mea uma o faʻamaʻi pipisi o le manava o loʻo i ai le natura viral, e tutusa lava lona faatatau i le fomaʻi. Ae e masani lava ona manatu o se faʻamaʻi ese. E mafai ona e taʻuina le eseesega autu o le SARS faigofie mai le faʻamaʻi i tamaiti:
- i le mataupu mulimuli, o le tulaga e vave ona faateteleina, ae o vailaau masani o vailaau pipisi o le a faasolosolo malie malie lava;
- ma le fomaʻi i luga o le toe faʻaleleia o le puipuiga malu e mafai ona alu ese mai le 2 vaiaso;
- ma pe a maeʻa lenei gasegase mo sina taimi, atonu ei ai ni faafitauli i le mamafa, totogo.
O le faʻamaoniga sili ona saʻo e mafai ona faia pe'ā uma suʻega suʻesuʻega.
Faailoga o le influenza ma le ARVI i tamaiti
Ina ia mafai ona faʻaaogaina fua talafeagai i le taimi, e tatau ona e iloa le auala e iloa ai nei faʻamaʻi. O le faʻaleagaina e mafua mai i faʻafitauli, e taua tele le faʻamaonia vave. O nei faʻamaʻi e talitutusa lava ma a latou faʻaaliga, e ese lava i lo latou ogaoga. E tatau ona e faʻatusatusaina ma le faʻaeteete ia faʻaʻauʻau autu o le SARS, lea e masani ona taʻua o le malulu, ma le maʻi.
I le tulaga mulimuli, o le vevela i totonu o le 2 itula e maualuga atu i le 38 ° C. O le vevela e oʻo i le 39 ° C ma e maualuga atu. O le vevela i lenei tulaga ua leiloloa le lelei, ma o lenei tulaga e mafai ona tumau i ni nai aso. I faʻamaʻi pipisi o viral infections, o le vevela e masani lava e le sili atu i le 38.5 ° C ma faʻasaʻo ile 2-3 aso.
Faatasi ai ma se malulu, e faitio se tamaititi i se malaise, vave ona vaivai. O le fomaʻi e faʻaalia foi i le tiga o le ulu, mumu o mata ma vaivaiga i le tino. Ae o lona tale e le sau mai le amataga o le maʻi, ao le malulu e sau mai le aso muamua. E ui i lea, e taua le mafaufau o le maʻi fula ma le malosi o le tale ma le tiga o le pusa o se tasi lea o uluai faailoga. O le sunnyusu o se soa faamaoni o le ARVI, o tamaiti e sneeze. Mo le fomaʻi, o nei faailo e le o uiga. O le isu i tagata gasegase e le tele naua ma pasi lenei faailoga mo le 2 aso ua uma. E mafai ona tupu se isu vaivai malosi pe a fai o le tamaititi e maua ile maʻi gasegase masani.
E le gata i lea, o le eseʻesega o faʻamaʻi ma le SARS i tamaiti o le i ai pe, i se isi itu, le leai o ni gasegase gastrointestinal. Faatasi ai ma se malulu, vomiting ma le vavalalata e matua le lava lava. O le faʻamaʻi i totonu o se tamaititi e ono iai ni faʻafitauli o le manava, ma mo fomaʻi puaʻa, o latou uiga taua.
I faʻamaʻi viral infections, e masani ona e matauina se faʻaopoopoga o laina o le lymph, o le mumu mumu o loʻo i ai se fausaga laugatasi, e mafai ona faia se faʻamau i le mucous membranes. Mo le fomaʻi, o nei faailo e le o uiga. I lenei tulaga, o le faai e mafai ona susulu ma fula, ae e le o se mea e sili ona faigata.
Togafitiga o faamaʻi
O togafitiga o togafitiga o faʻamaʻi e le eseese tele. E fautuaina tagata uma e inu tele, malolo. Tina e masani ona fufuluina le susu, ea. I le taumafataga o le pepe e tatau ona avea ma fualaau aina, susu-susu, iʻa, e sili ai le lapiti, o se pipi. Afai e manaʻomia, tuʻu mai vailaau antipyretic, tau ma le coryza.
E le tatau ona togafitigaina se tasi poʻo le isi maʻi faʻamaʻi, aua o le tagofia o fualaau faasaina e tatau ona avea ma faailoaga, lea e fuafuaina e le fomaʻi.