Vomiting i le tamaititi

Vomiting i totonu o se tamaititi e mafai ona avea ma se tali atu i se mea e faaosofia ai fafo poo se faailoga o le maʻi. E tatau ona manino le vaʻaia o le faʻasao mai le tigaina o le pepe. Faʻasolosolo le fomaʻi i tamaiti, e tatau ona faʻatuina le mafuaʻaga, e tusa lava pe leai ni faʻamaoniga o faʻamaʻi poʻo paʻu mamafa. E ui i le mea moni o le vomiting e le o se faʻamaʻi, o se matafaioi taua e faia i le fesoasoani muamua ma tausiga mulimuli ane mo le pepe.

Mafuaaga o le vomiting i tamaiti ei lalo ifo o le tasi tausaga le matutua

I pepe laiti muamua masina e tolu e masani ona matauina le faʻamalosia - vomiting functioning i le fafagaina, e le o faʻatasi ma lagona tiga ma suiga i le tulaga o le tamaititi. Faʻaalia i le faʻafuaseʻi ma le leai o se taumafaiga ma taumafaiga a le tamaititi i le taimi o le vomiting. E naʻo sina vaega itiiti o meaʻai na maua i le taimi o le fafagaina mulimuli ua toe faʻatulagaina. O le faʻaleleia e tulaʻi mai i le vevelaina poʻo le inuina o le ea, ma ona o mea taua o le fausaga o le esophagus ma le manava o pepe. I le faʻaleagaina, e tatau ona e liliuina le ulu o le pepe, fufulu le isu ma le gutu o meaai, taofi i le tulaga i luga pe a uma ona 'ai ma ao moe. Afai e tatau ona mataituina le faatonutonuina o pepe laiti, o lea e le paʻu ai le pepe.

Afai o le tamaititi e fulafula pe a uma ona 'ai e iai mea leaga eleelea, e le tupu pe a uma le fafagaina ma i se vaega itiiti, e tatau ona faia se suʻesuʻega mo le faʻamaʻi ma pylorospasm. Vomiting of bile i totonu o se tamaititi e mafai ona faʻaalia ai le solia o le pancreas, ate, gallbladder, poʻo le aʻafiaga o mea e 'ai.

Vomiting i le tamaititi pe a uma ona 'ai, lea na aliali mai i le 2-4 tausaga, faʻaalia e voluma tetele (sili atu ona' ai), paʻu o le mamafa ma le paʻu vevela, e mafai foi ona faʻaalia ai le faʻamaʻi o le pyloric.

Folasili masani i se tamaititi e aunoa ma le vevela, faatasi ai ma le mamafa o le mamafa poʻo isi suiga le lelei, e mafai ona faʻaalia ai se soliga i le vaega o meaʻai pe avea ma se faʻataʻitaʻiga o faʻamaʻi o le tino o le tino.

O le mafuaʻaga o le vomiting tumau i tamaiti e masani lava o dysbiosis. Ina ia tofia le togafitiga saʻo, o le a manaʻomia se suʻesuʻega faapitoa.

Vomiting ma le manava i se tamaitiiti i le vevela maualuga e mafai ona avea ma se taunuuga o se faʻamaʻi pipisi. O le faʻamaʻiina e mafai ona mafua ai le manava ma le vomiting i le pepe.

Afai o le tamaititi ua fulafula e aunoa ma le fiva ma e leai ni mafuaaga manino, ona le mafai lea ona taua le taua. O lea ituaiga vomiting e mafai ona avea ma se faailoga o le amataina o le maʻi, o le taimi e iloa ai lea o le a fesoasoani e aloese ai mai le faaumiumi ma le matuia togafitiga. E masani lava o le mafuaʻaga o le vomiting ma le manava i se tamaitiiti e mafai ona avea ma pulo, lea e mafua ai le inupia o le tino. O mafuaʻaga masani e mafai ona avea ma vailaʻau, vailaʻau faʻapitoa, maʻi o le intestinal, maʻi pipisi o le purulenti, maʻi faʻasolosolo ma isi faʻamaʻi o totoga i totonu.

Fesoasoani i le vomiting o le tamaititi

O le leaga o le vomiting i tamaiti e masani lava ona muamua i le nausea, totogia, pallor, popole, faateleina le fua o le fatu. I ia tulaga, e faaopoopo atu i le fesoasoani muamua, o fefaʻatauaiga faapitoa ma suʻesuʻega e talafeagai.

Faʻatasi ai ma le vevela, lea e masani ona sau faatasi ma le vomiting, manava manava ma le maualuga o le fiva, e muamua lava le tatau ona faʻamautuina le vevela o le tino.

Afai ei ai ni faʻamaoniga o le faʻaʻonaina o tamaiti i vailaʻau poʻo vailaau faʻamaʻi, o falemaʻi faʻamaʻi vave ma le taele oona e talafeagai.

A maeʻa meaʻai, o le fufuluina e mafai ona faia i le fale. Ina ia faia lenei mea, ia tuu atu i le pepe e inu i ni nai tioata o le vai ma tataʻi se tamatamai lima i luga o le laulaufaiva. I totonu o le vai, e mafai ona e faʻaopopoina le paʻu poʻo le paʻu o papa o gaʻo faʻamalosi (1-2 laulau punetini i le lita o le vai). Laveina e faia seia maeʻa le vai mai mea o loʻo i totonu o le manava. Pe a toe amata le fula ma le manava i se tamaititi, e fautuaina e inuina le vai faatasi ma le faaopoopo ole masini palu poʻo le masima laulau. Mo le ipu e tasi e faaopoopo ai le suamalie i le pito o le naifi poo le 0.5 teaspoon o le masima. Afai e le iloa e le tamaititi, e le tatau ona faia le fufulu.

Afai o le tamaititi e amata le fulufulu i le po, aua e te tuua le mea e le popole, e tusa lava pe faaleleia le soifua manuia. I tulaga o vomiting matuia, o le tamaititi o loʻo lamatia i le faʻamalaina ma le le atoatoa o le tino. Ae ui lava i ia tulaga, e le mafai ona tuʻuina atu faʻasalaga e aunoa ma le fautuaga a se tagata poto faapitoa ma se faʻamaonia saʻo.

A maeʻa le vomiting, e le tatau ona e fafagaina le pepe ma tuʻuina le tele o vai pe a le fesili le tamaititi. E le mafai ona e inuina e puipuia ai osofaʻiga faifai pea o le vomia e faʻamalolo ai le tino. E itiiti se vai e mafai ona tuʻuina ile 2 itula. Afai o le vomiting e le toe faʻaaoga, ona maeʻa lea o le 15 minute e mafai ona e tuʻuina atu sina vai. Afai e le fia inu le tamaitiiti, ona lelei lea ona faʻatali. E mafai ona e fafaga pe a pepe fesili ia te ia lava, malamalama, maualalo meaʻai i sina vaega laitiiti.

Togafitiga mo faʻamaʻi vomiting i tamaiti, e na o se fomaʻi e mafai ona faʻamaonia pe a maeʻa suʻesuʻega maeʻa. A maea uma suʻega talafeagai, ole a iloa e le fomaʻi ma tau atu ia oe le auala e mafai ai ona e taofia le fesuisuiaʻi faifai pea i le tamaititi i lenei mataupu faapitoa. O le tino gaioio o se tamaititi e masani ona tali atu i le vomiting i fua eseese. O le mea autu o le faʻatuina lea o mafuaʻaga i le taimi ma ia le tuʻuina atu faʻamaʻi sili ona faigofie na o na oi latou lava. E le gata i lea, ia mautinoa e maua uma e le pepe ia vitamini ma meaʻai mai meaʻai, aua nei faatagaina le vaivai ma le atuatuvale tulaga e afaina ai namu.