O le nerve mata, e masani lava, e nafa ma le gaioiga o musele o foliga. Ae ui i lea, i totonu o lona ogalaau na pasi ai foi fiva e mafua ai le innervation o le lacrimal gland ma le muso o le sternum, lea e puipuia ai le taliga mai le paʻi lelei, ma e nafa ma nisi vaega o le tofo o le laulaufaiva. O le faga mata e lua lala, ma i le tulaga o le liona, e na o le tasi lava o latou e sili ona tigaina i taimi uma. I lenei itu, o itu o le nerve mata i le tele o mataupu e tasi le itu.
Mafuaʻaga o paresis o le nerve mata
Pe a fai paresis, faʻavaivaia le malosi o maso o maso, lea e aʻafia ai le namu (e ese mai i le maʻi pipili, lea o loʻo i ai le leai o se gaioiga). O mea autu e taʻitaʻia ai paresis o le mata o le:
- afaina poʻo le faʻamaʻiina o le aʻa o le nerve ona o se taunuuga o faʻamatalaga ogaoga o le otitis (sili ona masani);
- mafatiaga i le taimi o se taotoga i luga o le taliga;
- faʻamalosi;
- eseese faʻamaʻi pipisi (herpes, poliomyelitis, parotitis, syphilis, tuberculosis, ma isi);
- tigaina o le craniocerebral;
- afaina;
- susu i le ulu.
Faailoga o paresis o le nerve mata
E lua ituaiga o faʻailoga. Sei o tatou mafaufau i mea taʻitasi i auiliiliga.
Ogatotonu tutotonu o le nerve mata
O ia ituaiga o maʻi e tupu pe a faaleagaina le tino atuatuvale i luga ae o le uila o le nerve mata i le isi itu o le taulaiga. I lenei tulaga, ei ai le vaivaiga e tasi le itu i mata o le pito i lalo o foliga, lea e masani ona tuufaatasia ma le hemiparesis (o le muso o le tasi afa o le tino).
Pepa faʻapipiʻi o le nerve mata
E sili atu ona mataituina, e atiina ae e avea ma se taunuuga o le lago o le nerve o le mata mai le uila afi i le nofoaga e alu ese ai mai le siama e tatala i le itu e tasi. Faʻavae i luga o le faʻasalaga o le liona, o mea nei e mafai ona matauina:
- tiga i tua o le taliga;
- musele masalo o foliga i le tasi itu;
- foliga tutusa o foliga, faateleina i le suiga o foliga vaaia;
- O le le mafai ona ufiufi mata i le itu o le faʻaleagaina;
- taofi meaai ma meaʻai, fufuluina o meainu vai ma fusi mai le tulimanu o le gutu i luga o le itu na aafia;
- faigata tautala;
- lapataiga o le mata pe, i se isi itu, o le leai o ni meaʻai;
- malogogo ona o le le mautonu o vaovao;
- leai se tofo fiafia i le pito i luma o le laulaufaiva;
- Faʻaauau le gaioiga i leo maualalo o le leo.
E faʻapefea ona togafitia paresis o le mata?
Togafitiga o paresis o le faga mata e tatau ona vave amata i le vave e mafai ai ina ia aloese mai le amataga o le maʻi pipili. E mafai ona aofia ai faʻamalosiga:
- suesuega o le tupe;
- suʻesuʻega o totoga o le ENT;
- electromyography o maso mata;
- faʻavasegaina faʻatulagaina o le faiʻai;
- elemenephalography o le faiʻai, ma isi.
E faavae i luga o suʻesuʻega faʻatino, o le natura, faʻalapotopotoga ma le maualuga o le leona ua fuafuaina, ma o togafitiga o togafitiga e filifilia.
O togafitiga faafomaʻi e faavae i luga o vailaʻau nei:
- vasodilators;
- antispasmodics;
- faʻatauvaʻa;
- corticosteroids ;
- mea faʻatau;
- vitamini o le vaega B, ma isi.
O se isi togafitiga togafitiga e faʻamoemoe e toe faʻafoʻi ai aʻafiaga namu afaina o neura ma puipuia ai le atrophy musika. Mo lenei mafuaʻaga, ua faʻamatalaina le physiotherapy ma fualaau faʻasaina e faʻaleleia atili ai metabolic processes. E aoga tele metotia e pei ole:
- masini eletise;
- faiga faʻavave;
- elemene;
- siakila;
- massage;
- faamalositino.
Afai e le lelei le togafitiga o le conservative, e mafai ona faʻataʻitaʻiina se togafiti togafitiga.
Togafitiga o paresis o le nerve mata e mafai ona faʻaopoʻopoina i metotia a tagata i le fale (faʻatasi ai ma le faʻatagaga a le fomaʻi). Mo se faʻataʻitaʻiga, e fautuaina le faʻafefe o le itu o loʻo feagai ma le masima masima poʻo le oneone, tuʻu i totonu o se taga lino. E mafai foi ona fufulu le suauu paʻu, o loʻo i ai sona faʻafouina, i nofoaga o leona.