Paʻu hemoglobin maualalo i se tamaititi

Manatua o le hemoglobin - o se polotini faapitoa e fesoasoani i le tuʻuina atu o suʻa tino i le okesene, e maua mai i le mama i le toto. E nafa foi ma ia le aveesea o le carbon dioxide mai suauu i totonu o le mama. O le hemoglobin lea e pisia ai le toto.

O se vaega maualalo o le hemoglobin e taofia ai le aofaʻi tatau o le okesene mai le ulu atu i siama o le tino, lea e faʻagesegese ai lo latou atinaʻe ma faʻaitiitia le lelei o okeni i lona atoaga. O le tino e faigofie ona afaina i faʻamaʻi pipisi ma faʻamaʻi eseese. Ma o taunuuga o le hemoglobin maualalo i se tamaititi e mafai ona faʻaalia i le faʻaitiitia o le atinaʻe o le atamai ma le mafaufau, lea e taua tele mo le tuputupu ae o pepe.

Faʻaitiitia le hemoglobin i se tamaititi e faigata ona vave iloa. O le gasegase masani, o le le lava o le fiaai, o le vaivai tele e foliga mai o ni uiga le tumau o tamaiti ma e le vave ona tosina atu i ai. Ma o le taimi nei e le o eliina e le pepe ia masini e manaʻomia e ia, ma ua faʻalavelaveina ai le metabolism.

O lea la, o a faailoga autu o le maualalo o le hemoglobin i se tamaititi?

E leʻo uma nei faʻamaoniga e faʻaalia i le hemoglobin ua faʻaitiitia, aua e foliga tutusa ma isi faaletonu o le soifua maloloina i tamaiti. Ae ui i lea, o le mafuaaga tonu lenei mo le tuʻuina atu o suʻega, lea e mafai ai ona faamanino le tulaga.

Aisea e maualalo ai le hemoglobin o le tamaitiiti?

Ae ui i lea, muamua lava, e tatau ona malamalama o le masani o le hemoglobin mo tamaiti o vaitausaga eseese e eseese. Mo se faʻataʻitaʻiga, i tama laiti, o le maualuga maualuga o le hemoglobin (134-220 g), e maualuga atu nai lo le matua. I le manava, e manava ai o ia i le toto ma maua ai le maualuga mo le hemoglobin e tatau mo le ola. Ua i ai muamua i le vaiaso muamua o le olaga ma e oo atu i le 2 masina, o lona maualuga e paʻu malie ma e masani lava e tusa ma le 90 karaka i le lita o le toto. Ma faasolosolosolo malie le faateleina ma le tausaga 1 e oo i le 110 g. I le 3 tausaga, o le hemoglobin maualuga e faamautu mai le 120 i le 150 g.

E faʻapefea ona tausia se hemoglobin pepe?

I le maualalo o le hemoglobin i se tamaititi, o le togafitiga e faʻavae i luga o meaʻai lelei ma le mauaina e le tamaititi mea uma o meaʻai talafeagai. Muamua lava, e tatau ona aofia ai i mea taumafa taumafa e aofia ai le tele o uʻamea (e le itiiti ifo i le 0.8 mita i le aso). E oʻo i le 6 masina, e maua e le tamaititi le aofaiga tatau o le uʻamea ma le susu o le tina. O le laasaga talafeagai o le uʻamea o loʻo i totonu o mea faʻafefeteina o tamaiti (mo tamaititi muamua e faʻatupulaʻia 2 taimi).

A maeʻa le ono masina, o oloa e faʻateleina le hemoglobin i tamaiti o le a fesoasoani e faʻatumu le vaivaiga o lenei elemene:

  1. Milu (0.05 g o le uamea i le 100 g o oloa).
  2. Poula (1.5).
  3. Areto (1.7).
  4. Pini (1.8).
  5. Laina, salati lanumeamata (6).
  6. Potatoes (0.7).
  7. Kapisi (0.5).
  8. Apples (0.8).
  9. Pameka (1.0).

E le talafeagai le fafagaina o le tamaititi i le vaituloto sili atu i le 1 taimi i le aso, talu ai latou te faalavelave i le masani ai o le uʻamea, tiʻetiʻe i le 2 tausaga ua solia i le lautele.

E le gata i lea, e tatau ona e faʻaeteete i susu susu seia 9 masina. E le mafai ona e faʻaaogaina, o le a faʻaleagaina le mucosa o le gastric tract, ma o le gaogao o le uʻamea o le a faʻalavelaveina.

O le mea lea, o le lisi e tatau ona aofia ai i taimi uma aano o manu (meli, ate), falaoa, fualaau faisua ma fua. E le gata i lea, e mafai e le tamaititi ona fautuaina le faʻaaogaina o vailaʻau faʻapitoa ( activiferin , latereyron, lekine ferm, haemophore).