O vaitafe o Namibia

Namibia o se tasi lea o setete aupito sili ona mataʻutia o le konetineta o Aferika. I le na o le taʻua o lenei atunuu ofoofogia i le mafaufauga, o ata o se toafa valevalenoa, lapoʻa oneone ma le susulu o meaʻai. E ui i le mea moni o lenei itulagi e matua leai lava se ola ma e le o ola lelei, i le maofa o le toatele o tagata tafafao maimoa, e oo lava i lona teritori e tele vaitafe e tafe. Seʻi tatou talanoa e uiga ia i latou i auiliiliga.

O vaitafe tele o Namibia

A o tilotilo i le faafanua o Namibia, e mafai ona e iloa o lenei atunuu ua matua mauoa i le vai, ua na o se vaega tele, ae o le mea e leaga, ua magoto i le taimi o le tau vevela. O nisi oi latou e le o toe umi (i le vaitau o timuga) e toe liua i vaitafe e tafe mai i vaitafe, ma e na o nai mea laiti e le toe fuafuaina e toe fanauina. Ae tele vaitafe, o lona umi e sili atu i le 1000 km, e na o le 3 oi latou i Namibia.

O le lanu moli (Vaitafe o Orange)

O le vaitafe pito sili ona taua o Aferika i Saute ma o se tasi pito umi o le konetineta atoa. E mafua mai i le Malo o Lesotho , e itiiti ifo i le 200 kilomita mai le Vasa India, ma tafe agai i sisifo agai i le Vasa Atelani e tusa ma le 2000 kilomita. I le faʻafanua, o le Vaitafe o Orange e sopoʻia se tasi o itulagi o le Republic of Aferika i Saute , mulimuli ane na ia fuafuaina le itu i saute o le Kalahari ma vaevaeina le itu i saute o Namib i le afa ao le i pa'ū atu i le Atelani e latalata ile tasi o taulaga o Aferika i Saute (Alexander Bay).

O le vaitafe lanumeamata i Namibia o se vaieli filemu ma le toʻa, ma o lona vanu e toetoe lava a le taʻafia e tagata tafafao maimoa, lea e sili atu ona matagofie ai lenei nofoaga mo tagata fiafia i meaola ma le matagofie o le matagofie. O le mea lea, o eleele lafulemu o le vaitafe ua avea ma fale moni mo le sili atu ma le 60 ituaiga o manulele (14 oi latou ua lata i le oti) ma ituaiga e 40 o mammals, lea e mafai ai e le au femalagaaʻi ona masani atili i lafumanu ma le fafaga. E le gata i lea, o sailiga i luga o paopao ma le taʻavale e matua lauiloa lava. O le popole e uiga i le nofo filemu i le po e le tatau ai: i luga o le vaitafe atoa i luga o faletupe uma ei ai ni fale laiti e mafai ai e tagata o le lotoifale ona faatagaina le taofi (pe a tatau ai) le tagata vaivai vaivai.

Okavango River

O le vaitafe lona fa aupito tele i Aferika i Saute ma o se tasi o vaituloto sili ona telē o Namibia (umi - 1700 km, lautele - e oo atu i le 200 m, loloto - 4 m). O lona amataga na maua i Angola, lea e taua ai o Rio Cubango. O le tafe atu i saute i talaane o le tuaoi ma Namibia, na faia ai se delta i le itu i sasae i le 1963 o se tasi o fanua sili ona tele o Botswana, Moremi Game Reserve (Moremi Game Reserve) na faia. I le auala, e sili atu i le 150,000 motu e eseese lanu i le Vaitafe o Okavango: mai laʻititi mita i motu tetele e oʻo atu i le 10 kilomita le umi. O isi vaega e aofia ai le leai atoatoa o se avanoa i le sami, aua ua maeʻa le gaioiga a Okavango, ua pauu i se taufusi i le Kalaupapa o Kalahari.

O le Vaitafe o Okavango o se faʻalavelave faʻafefeteina o meaai lea e lagolagoina ai se atinaʻe tetele, e aofia ai lafumanu ma tagata o Namibia ma Botswana. E le gata i lea, e lauiloa tele ona o le tele o laʻau ma fafaga, ma o nisi o ituaiga o meaola e afaina i le itulagi, ma avea ai o se tagata tafafao maimoa. O tagata malaga ma tagata o le atunuu latou te o mai iinei i tausaga uma e matamata manu felelei ma meaola i lo latou natura masani. Latou te auai foi i gaoioiga faafiafia, e pei o taʻaloga, tafaoga ata ma le taʻavale. E le gata i lea, o Okavango o se nofoaga lelei mo le fagogota, e pei ona aina e iʻa laʻau, bream ma le tele o iʻa-kapente.

Kunene River

Cunene, le tolu tele vaitafe i Namibia, o loʻo i le itu i mātū o le atunuʻu ma o se tasi o ana mea taua . O le umi e tusa ma le 1050 kilomita, ma i le 1/3 o latou (325 km) le tuaoi o Namibia ma Angola. O le televave o le tafe o le vaitafe e foliga mai e fatuina ai lona lava tulaga faanatura tulaga ese, e vavaeina ai se olaga fou i le laufanua o le masina o le toafa vale.

O Cunene e tosina mai le mafaufau o tagata tafafao maimoa, muamua, o le tele o vaitafe ma vaitafe e tafe atu i totonu. O se tasi o taʻutaʻua e sili ona lauiloa o le afu Epupa (e tusa ma le 190 kilomita mai le gutu o le vaitafe), e mafai ai e tagata faimalaga ona faia ni taʻaloga eseese i le vai, e pei o le fafting or canoeing. E le mamao mai iinei, e siosiomia e seneturi-o laau baobab anamua, o se auga anamua, e mafai ona e tilotilo i ai mai se vaaiga faapitoa. Ma i totonu o le 2 itula o le taʻavale o le afu lauiloa lea o Ruakana , o lona maualuga e sili atu i le 120 m! O laufanua matagofie e mafai ona vaaia pe a faʻafefe mai se vai e tafe mai ai le vai e maua ai se kiona paʻepaʻe paʻepaʻe lea e feteenaʻi manuia ma papa lanumoana.

"Ala o vaitafe e fa"

O le fausiaina o se meaola e le masani ai le ola faanatura e maua ai le ola i se meaola tele, manulele ma aganuu i le lotoifale, o le "Route of the Four Rivers" e faaigoaina i le vaitafe o vaitafe o Zambezi ma Kavango, o vaitafe Zambezi, Okavango, Kwando ma Chobe. O le lalolagi tulaga ese o se tasi lea o mea sili ona manaia i Aferika i Saute. E sili atu i le 430 ituaiga o manulele o loo nonofo i lona teritori atoa, tele o laau e seasea tupu, ma le tele o nuu maualuluga o nuu ma nofoaga iloga.

O lenei auala e alu atu mai Nkurenoto i le itu i matu sasaʻe mai le itumalo o Zambezi (o le muamua Caprivi strip) i se tasi o vaaiga mataʻina o Aferika i Saute - Victoria Falls. O le ufiufiina o se teritori tele, o le auala atoa e vaevaeina i ni vaega se tolu (taitasi o se taamilosaga ese): "Saili Kavango!", "Caprivi" ma le "Aafiaga o tulimanu e fa." Sei o tatou mafaufau i foliga o latou taʻitasi:

  1. "Discover Kavango!" - o se ala e agai atu i le 385 km, e ui atu i laufanua o le vaitafe lava e tasi, e lata i nuu lata ane ma tagata o nonofo ai. O le auala e amata i sisifo, i le nuu o Nkurunkuru, ma faaiʻu i Mohambo i sasae. O le matagofie o lenei eria na maua e tagata suʻesuʻe i le faaiuga o le XIX seneturi. ma e oʻo mai i aso nei fiafia tagata tafafao maimoa mai le lalolagi atoa. O le auala "Discover Cavango!" E ofoina atu le tele o faafiafiaga, e aofia ai asiasiga i nuu o Nyangana ma Andara, le Mbunza (Rundu) falemataʻaga, paka a le malo o Haudum ma Mahango, o le popa Falls, le fagota ma isi mea. isi
  2. "Caprivi" o se isi auala lauiloa mo tagata faimalaga e aofia ai le 430 kilomita ma e tafe i vaitafe sili ona matagofie o Namibia. O le tele o le auala saʻo - "Parataiso Parataiso o Caprivi" - o loʻo atagia ai le moni moni o lenei nofoaga. I le taimi o le faigamalaga o le a mafai ona e vaʻai i Aferika "mai totonu" ma asiasi i le tele o alaalafaga, lea, i le taimi muamua na tilotilo ai, o le vae o le tagata ese e lei alu muamua. I le paka o Bwabvata, i le mea e amata ai le auala, ua silia nei ma le 5,000 tagata o loʻo ola, oe na faia a latou fesoʻotaʻiga mo le faʻatasia faʻatasi o le faʻapitoa ma le Matagaluega o le Siosiomaga. Aloaia i Namibia o se parataiso mo manulele, o lenei eria o loʻo i ai se tamaoaiga tele: vao lautele ma vao acacia, vaomatua, lolovai, ma isi. O ituaiga eseese faapena e afaina ai le faletua i le lotoifale - naʻo le fusi laupapa i Caprivi e sili atu ma le 400 ituaiga.
  3. "O le mea na tupu i tulimanu e fa" - o le malaga i lenei ala e agai atu mai le Victoria Falls (Zimbabwe / Zambia) e ala i le Chobe National Park (Botswana) i le Ngoma Bridge (o le tuaoi i le va o Namibia ma Botswana), o le a latou molimauina le tafe o Zambezi ma Chobe Rivers le nofoaga o lo latou felagolagomai. E le gata i lea, o soʻo se tagata tafafao maimoa o loʻo i ai se tuʻinanau mo manufelelei, manufelelei ma fagotaga o le a maua le avanoa e nonofo ai i le motu o Impalila - o se fasi fanua ofoofogia e fesoʻotaʻi ai i atunuu e fa: Namibia, Botswana, Zambia ma Zimbabwe.