I le tautotogo ma le tautotogo, pe a vaivai le tino ma gasegase i se tulaga faigata (o suiga o le tau e suia tele - o le suiga mai le vevela i le malulu ma le leaga), e masani lava ona masani lelei i fomaʻi, filifiliga a fomaʻi "ORZ" ma le "ARVI".
I le tepa muamua, e foliga mai o nei eseesega faʻamaʻi eseese, aua e leai se aoga e fatuina igoa tuʻufaʻatasia mo faʻamaʻi tutusa. Ae o le mea moni, o le eseesega i le va oi latou e le lelei tele, pe afai e te iloiloina le faʻamaʻi e tusa ai ma faʻamaoniga, ae o a latou fomaʻi e fesuisuiai, lea e fuafua ai le fuafuaga o togafitiga.
O le a le ARI ma le ARVI?
O le ki i le malamalama i le eseesega i le va o ARI ma ARVI o loʻo i ai i le faʻamalamalamaina o faʻamaotoga:
- Maʻi maʻi faʻamaʻi;
- ARVI o se faʻamaʻi pipisi o viral respiratory.
O le mea lea, o ARI o se faʻamaʻi e mafua mai i se ala tele o aʻafiaga e aʻafia ai le manava, talu ai o le "respiratory" e "fesootai ma le manava".
ARI o se tuufaatasiga o mea eseese e mafai ona mafua mai i siama ma siama.
I le taimi lava e tasi, o le ARVI e pei lava o se gasegase ogaoga, o se maʻi tuga, o ona uiga e faʻaalia i le solia o le manava, ae i lenei tulaga ua iloa le patho - o le siama.
O le a le eseesega i le va o ARI ma ARVI?
O le mea lea, o le eseesega tele i le va o ARI ma ARVI, o le faʻamaʻi muamua lea e mafai ona mafua ai siama ma siama, ma le lua na o siama.
Ina ia iloa lelei le mea na avea ma sui o le faʻamaʻi, e masani lava ona manaʻomia le faia o se suʻesuʻega faʻapitoa i luga o le microflora o le faʻaʻau, o le filifiliga lea e manaʻomia ai le tele o le taimi. O le mea lea, e talafeagai le faia o na iloiloga na o maʻi faʻamaʻi masani o le faʻaʻa, ma i le gasegase o le faʻamaʻi, e manaʻomia se suʻesuʻega vave ma togafitiga.
E le gata i lea, e masani lava o se faʻamaʻi viral, e le maua ai le teteʻe saʻo i le tino, e atiina ae, ma i totonu o ni nai aso na tuʻuina atu ai e se siama siama. O nei "fomaʻi" fomaʻi ua taʻua o ARI. Afai e mautinoa lava ua avea le siama ma fomaʻi, o le fomaʻi e suʻesuʻeina le ARVI.
Sei o tatou faʻasalalau le mea na fai mai ai ma le fesoasoani a mea na fai:
- ARI o se tuufaatasiga o faʻamaʻi e mafua mai i siama poʻo faʻamaʻi.
- O le SARS o se ituaiga o faʻamaʻi ile manava o le tino, lea e faʻaalia e le vailaʻau vailaʻau.
- ORZ e masani lava ona tupu pe a maeʻa le maalili, ma ARVI - pe a uma le faʻamaʻi mai se punavai.
- O maʻi faʻapitoa atonu o le streptococci, staphylococci, pneumococci, faʻapea foʻi ma faʻamaʻi - pertussis, measles, syncytial respiratory, adenoviruses, fomaʻi ma parainfluenza viruses. O le mea mulimuli e mafai ona mafua ma SARS.
E faʻapefea ona iloa le ARVI mai ARI e ala i faʻaʻailoga?
O faʻamaoniga o ARVI ma ARI e eseese lava, ma o le mafuaaga lena e faigata ai i se tagata vaʻai ona iloa le eseesega.
Faailoga o le ARVI:
- sneezing, le fausiaina o siaki manino i le nasopharynx - o le uiga masani o le tino i le osofaia o siama;
- vaivaiga lautele;
- i le lona lua ma le tolu o aso o le faamai, o le maualuga o le ea vevela e oo atu i le 38 tikeri e mafai, e le tumau umi; e mafua ona o le siama e oʻo i totonu o le toto, lea e mafua ai le inupia;
- ei ai le tulaga maualuga o le aʻafiaga o le siama o le a aafia ai mata mata ma gastrointestinal tract;
- I le laasaga mulimuli, afai ei ai lo latou tale ma manava o latou isu, ua latou susu.
Faailoga o le ARI:
- o se faʻataʻitaʻiga, o le faʻamaʻi e aliali mai mai lava i aso muamua - o le vevela e maualuga, e tumau mo se taimi umi, o le faʻapipiʻi e ufiufi i le paʻepaʻe papaʻe (ma le angina), pe foliga mumu ma mumū (ma le pharyngitis);
- tale - muamua vevela, ona susu ai lea; bronchitis;
- nasopharyngitis - mumunia o le mucous membranes faʻatasi ai ma le tuʻuina atu o le vai manino, pulou poʻo le tulei;
- Tracheitis - e masani lava ona tupu i se maʻi malogo.
O le iloa o se siama siama mai se faʻamaʻi viral e mafai e ala i foliga vaaia o le faai - o se paʻu paʻepaʻe e faʻaalia ai siama siama, ma vela mumu - o se faʻamaʻi viral. Sputum i le taimi o se viral infection e manino. Aʻo siama, e lanumeamata, lanu samasama ma isi.
O lea la, o faailoga o le ARVI ma le ARI e tutusa, ma ia iloa,
Togafitiga i ARI ma ARVI
Togafitiga o faʻamaʻi pipisi o viral respiratory and respiratory illness e eseese lava pe a fai o le ORZ e mafua mai siama. I lenei tulaga, e manaʻomia vailaau faʻamaʻi, lea o loʻo aʻafia ai siama. Afai e tuufaatasia le ARI, ma e mafua mai i siama ma siama, ona manaʻomia foi lea o sui soʻo. O le ARVI e togafitia i fualaau faasaina, e tele le inu vevela ma togafitiga i le lotoifale o le tumutumu o le manava o loʻo i luga o le fofo ma le faai, ma inhalations.