Endau-Rompin


O se tasi o paka a le atunuu sili ona manaia i luga o le teritori o Malaysia e taua o Endau-Rompin ma e fiafia i le i ai o ituaiga eseese o le lafu ma fauna ma se nuu manaia o orang-asli aboriginal.

Nofoaga:

O le Endau-Rompin Reserve o loo i luga o le Talafatai i Sasae, i le eleele apovai o vaitafe e lua - Endau i le itu i saute o Johor ma Rompin i le itu i matu o le Pahang State.

Talafaasolopito o le Faletupe

O lenei paka a le atunuʻu o le pito sili ona laitiiti o le natura faʻapitoa i le atunuʻu. Na tatalaina i tagata asiasi i le 1993. O le igoa o le teritori endau-rumpin na maua ona o vaitafe e tafe i autafa o le itu i matu ma saute. O le atinaʻeina o le atinaʻe o loʻo faʻapena ona atiaʻe, ma o le faʻaagaga e masani lava ona faʻamoemoe mo le faʻaaogaina e tagata suʻesuʻe ma isi tagata suʻesuʻe.

Climate i le paka

I le endau-Rompin, o le tausaga e vevela ma o le maualuga e maualuga. O le ea vevela i le va o le +25 ma le 33ºC. Mai le ogatotonu o Tesema e amata ai le vaitau timuga, lea e toeitiiti atoa le masina.

O le a le mea e manaia e uiga i le malae Endau-Rompin?

O le faʻaagaaga o se nofoaga lelei mo tagata masani, aua o le mea lenei e mafai ona e:

O le nuu Aboriginal e tu i le faitotoa o le paka ma e manaia i lena mea, e ui lava i le aafiaga o le olaga nei, o le ola o tagata tagatanuu ua latou tausia ana aganuu anamua. Latou te taʻua i latou lava o Yakun ma o loo ola pea i le aoina ma le tulimanu, ma ia teu ma le faaeteete talaaga ma tala masani e uiga i le vaomatua i le lotoifale ua pasi mai lea tupulaga i lea tupulaga. Ina ia mafai ona e alu i le nuu o orang-asli, e tatau ona e maua se pasese faapitoa e aunoa ma se totogi i Kuala Rompin (o le ofisa autu lea o park), pe faatau i Johor Bahru .

Flora ma fauna o le fanua faʻaagaga

O le teritori o le paka e aofia uma lava i se vaomatua o le vaomatua ma vao e lua. O le taupou o Asia i Saute o le sulufaʻi mulimuli lea o Rhinoce Sumatran rare i Malaysia. E le gata i lea, i le faʻapitoa e mafai ona e vaʻai i elefane, tigers, tapir, gibbons, rhinoceroses, pheasants ma cuckoos. O le fugalaʻau o lo o fai ma sui o ituaiga o laau o le pama Lividtonia endauensis, tila ma le palu pepe, o loʻo i ai ni kulimi ma ni anufe oona.

O le a le mea e fai i le faʻaagaga?

E mafai ona e vavaeina se tolauapiga i le paka, alu e fagogota pe faasee, aau i luga o se paopao, feoai solo i le vaomatua po o le talafatai , saili vai, alu i ana po o mauga, aau.

Afai e te filifili e savali i luga o le vae, ona e mamao atu i le 2 itula o loʻo iai vaʻaia matagofie o Malaysia, o loʻo tauaveina igoa o Boeya Sangkut, Upeh Guling ma Batu Hampar. I le 15 kilomita mai le ofisa o le paka, i le feteʻenaʻiga a Sigai Jasir ma Sungai Endau, o loʻo iai le tolauapiga Kuala-Jasin. I totonu o le 4 itula e savali mai ai o loʻo i ai le matagofie tulaga ese o le laufanua o Janing Barat.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

Ina ia e alu i le fanua faʻapitoa o le Endau-Rompin, e mafai ona e alu i luga o le taavale i luga o le auala poʻo le vaʻa i le vaitafe Endau. I le tulaga muamua, e tatau ona e alu i luga o le North-South Expressway i Klang, ona ave lea o le ala i Kahang ma mai le 56 km i le auala o Kluang-Mersing agai i le nofoaga autu o le Kampung Peta ma le faitotoa i le faʻaagaga.

Afai e te filifili e faʻaaoga le vaʻa, ona e tuua le nuʻu o Felda Nitar II (Felda Nitar II). O le malaga e tusa ma le 3 itula. E mafai ona e malolo i le tolauapiga i luga o le auala.

E faʻapefea ona fai ofu ma mea e aumai?

I luga o se malaga i le National Endau-Rompin National reserve, e tatau ona tuʻuina seevae faʻamafanafana faʻapipiʻi ma lalaga vavae e le ogatasi e ufiufi ai lima ma vae (ina ia puipuia mai i iniseti). Ma ia mautinoa e aumai se fagu vai inu mama.