Ekalesia a le Faaola


O se tasi o vaaiga sili ona matagofie o le laumua o Tenimaka o Copenhagen o le Ekalesia a Keriso le Faaola. O lona fausaga ma le teuteuina o totonu e mafai ona faamemelo e le gata. Mo tagata o le taulaga, o se pepa asiasi ma se tulimanu paia. Mo i latou uma oe fuafuaina se asiasiga i Tenimaka, o le a sili ona manaia le tilotilo i le Ekalesia a le Faaola i Copenhagen.

Aisea e aoga ai le asiasia o le laufanua?

O lenei malumalu o le Protestantism sa fausia i le Baroque style i le seneturi lona 17. Ae o ia ma lona logo o le logo na eseese aso mo le maeʻa o le fausiaina. O le fale autu na fausia mo le 14 tausaga (1682-1896) e tusa ai ma ata na tusia e Lambert von Haven i le puleaina o le atunuu e le Tupu Christian V (pule o le Lotu Lotu Luteru).

O le fale e leai se esega i fafo i luga o le 400 laasaga ma o le gupt dome ma le faatusa o Iesu na faapaleina lenei fausaga na fausia i le 1750 faatasi ai ma le Tupu fou o Tenimaka Frederick V. O ia le muamua ma pasia uma lona umi. O le foafoa o le fale tulaga ese o le Laurids de Tour. I lana mamanu, o le vateatea maualuga o le Ekalesia a le Faaola i Copenhagen o le faailoga lea o le usiusitai o le tagata i le finagalo o le Atua. O lona siʻosiʻomaga e foliga mai ua faʻavevesiina, e aunoa ma le paʻi i le lagi.

O se vaega o le apefaʻi e le o faʻatulagaina i le itu i le ao, ae e faasaga i ai. E i ai se tala e uiga i lenei mea. Ae o le Tupu o Tenimaka na le faamaonia le uluai manatu o le tusiata, ma na pau ifo mai le olo ma paʻu. O le mea moni, na maliu o ia i le 1757, ina ua maea le tatalaina o le Ekalesia a le Faaola i Copenhagen.

O totonu o le malumalu e faaalia ai foi le fiafia moni. O le tuufaatasiga o maamae paʻepaʻe ma laau matagofie o totonu o totonu e maua ai le potu i luga o faapalaga e sili atu le paia ma le mamalu. Iinei e mafai ona e vaʻai:

E lelei le vaai

O le ekalesia a le Faaola i Copenhagen na lauiloa i tagata tafafao maimoa i le tele o itu faafetai i lona olo, o lona maualuga e 90 mita. O tagata uma e fia vaai i le aai mai le mata o le manulele e mafai ona tulaʻi i lona pito sili ona maualuga. E le gata i lea, pe a tulaʻi mai i luga o le fale o loʻo matauina, e te vavalalata lava i le ata o Iesu Keriso o loʻo uuina fuʻa i ona lima. Afai e aʻe i luga o le olo ma se matagi malosi e mafai ona e oʻo i se mea matuia tele. Ae malosi lava e le tatau ona tau fefe, aua e fetaui le fesuiaʻiga ma o le a le motusia.

O le faavae o le ekalesia a le Faaola i Copenhagen o le koluse Porotesano, i le tulaga o loo tanumia ai se maatusi faavae. I luga o lea mea o loʻo tumau ai puipui, e feagai ma sima ma le piliki mumu.

I le taimi nei, o lenei malumalu Porotesano e malosi. I totonu o lenei mea e tulaga ese i lona matagofie ma le mamalu o le auaunaga, faatasi ai ma le leo o le okeni. Ma mai le 8 o le taeao i itula uma e taʻalo ai le musika i musika a le ekalesia, lea e mafai ona faʻalogoina.

Tau o le auai i le lotu:

O tulaga mamalu ma nofoaga autu o le ekalesia a le Faaola i Copenhagen o loo faailoa mai e uluai mataitusi ma monograms, faapea foi ma ata na tuuina atu i le lagolago a le ekalesia Danimaka Kerisiano V. O lenei matagofie uma ua susulu i le ao e ala i ni faamalama matagofie maualuluga, ma i afiafi o afiafi matagofie matagofie iila e susunu iinei.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

E mafai ona e ausia le Ekalesia a le Faaola i ni auala eseese:

  1. E ala i le taxi.
  2. I le pasi 66. Tufa i Skt taofi. Annæ Gade, e i ai nai mita mai le malumalu.

E le mamao mai le falesa o loʻo i ai ni faleʻai lelei i meaai a le lotoifale , ma e naʻo le 10 minute le mamao - o le Royal Library of Denmark .