Ekalesia a Iesuits


Soo se taʻua o Malta i le tele o tagata muamua e mafua ai le fegalegaleaiga ma Knights of the Order, tapuaiga ma lona talatuu. O le mea lea, faatasi ai ma se vavalalata vavalalata ma le motu Metitirani, e le mafai e se tasi ona misia le ekalesia Katitiano i lona laumua o Valletta .

Na faapefea ona amata uma?

O le fausiaina o le ekalesia e toetoe lava o le pito sili ona matua o lona ituaiga i luga o le motu, ma o le ekalesia lava ia o le tele i le Malisi o le diocese. I sina taimi mulimuli ane, na la fausia ai se kolisi. O Ignatius de Loila o le na faavaeina le Poloaiga a le au Katititi, e oo lava i se taimi mulimuli ane, ina ua mavae lona maliu, sa i ai o ia i le au paia ma na amata ona tauaveina lona igoa i le kolisi, o lona mafaufau o le tele o manatu mo le atinaeina o le Poloaiga. O lona manao i le 1553 e fausia se kolisi Jesuit e lata ane i le ekalesia Jesuit i Valletta.

Ae tusa ma le afa seneturi, o loʻo faʻatali le faʻatonuga mo le faamaoniga a le Vatican, seia oʻo lava ina tuʻuina atu e Pope Clement VIII se faatagaga tusitusia mo lenei mea. O se taunuuga, o le uluai maa sa faataatiaina na o le Setema 4, 1595 Martin Garzese pule sili o tagata e nofo pologa, oe na lagolagoina tagata matitiva le tagolima. O le Kolisi na fausia o se falesa, lea na uma ona aoaoina ai le tusitusi ma le aoaoga o faitaulaga i le lumanai. Faatasi ai ma le ekalesia na ia nofo ai i se aai atoa.

Faʻalavelave faʻalavelave i lena taimi ma aso nei

I le afa muamua o le 16 seneturi, na tupu ai se mea na tupu i luga o le falesa, o se taunuuga, o fale uma na matua faaleagaina. O le faletua o le militeri o Francesco Buonamichi o Lucca, o se sui o le Poloaiga a Tagata Falemaʻi, o se tusiata lauiloa a Europa i lena taimi, sa auai i le toe fausiaina ma le toe faaleleia. O lana galuega muamua lea i le Nuu Paia.

O foliga fou o le falesa na faia i totonu o le fausaga paʻu, ma totonu i se malamalama masani Roma, a leai - Doric. O foliga o le falesa ua teuteuina i koluma tetele. O loʻo i ai i lenei pepa e faapea o le talafaasolopito na ola mai io tatou aso, o le ata tuai ua leiloa e faavavau. I totonu o le lotu o loo i ai se ata o le tusiata Pretti "The Emancipation of St. Paul".

O le faasologa o le Jesuit na taitai atu ai le kolisi seia oo i le 1798, lea, ona o le galuega a Farani, na tatau ai ona tuua e le alii sili o Manuel Pinto ma Fronseque le motu ma nofo mo sina vaitaimi i le motu o Rhodes.

I tausaga mulimuli ane, na toe faʻaleleia le galuega faʻaaoaoga a le kolisi, ma o ia lava na toe faʻailogaina le Iunivesite o Maltese, lea o loʻo galue pea i le asō, ae le o le lotu ae i le saienisi. O le Ekalesia o lona vaega taua.

E faʻapefea ona asiasi?

E mafai ona e alu i le falesa e ala i femalagaaiga lautele - numera pasi 133, taofi Nawfragju. O le talafaasolopito o loʻo tatala i tagata tafafao maimoa mai le 6 i le 12:30 pm.