O le faʻalavelave o se mea e puipuia ai o tatou tino, o le mea muamua lava, mo le faʻaumatia o se tino mai fafo mai le vaega o le manava. O le maʻi e le o se faʻamaʻi ese, ae mafai ona avea ma se faʻamaoniga o se faʻamaʻi poʻo ona taunuuga. E le gata i lea, o le tale e mafai ona fesoʻotaʻi ma se metotia faʻapitoa i le larynx poʻo le trachea (faʻalautele le talanoaga poʻo le tagiauē, faʻamaʻaloina o mucous membranes o gas, ma isi).
Ou te manaʻomia auupega mo le tale?
O le tele lava o taimi, e faatonuina e fomaʻi vailaau faʻasaʻi ma se mafanafana ma le umi o le mafanafana poʻo le susu susu eo faatasi ma faʻamaʻi pipisi. I nisi o tulaga, o le tofiaina o fualaau faasaina o lenei ituaiga e fesootaʻi ma le puipuia o faafitauli e tutupu mai i le faamaʻi. Peitai, ua faamaonia i le tele o tulaga, o le faaaogaina o vailaau e le vave ona aveesea ai lenei faailoga ma o nisi taimi e faatonuina ai vailaau e togafitia ai faamaʻi ma le susu poo le susu o le tino e le talafeagai.
O le tele o faʻamaʻi faʻatasi ma le tale e mafua mai i ituaiga ituaiga faʻamaʻi, e le o mafai ona leai se malosi o papa maʻa. O le mea lea, o vailaau faʻasaina i ia tulaga e le gata ina le mafai ona fesoasoani, ae e mafai foi ona afaina tele ai le tino (mafua ai le dysbacteriosis, vaisu, faʻamaʻi mai, ma isi).
E tatau ona ou faʻaaoga vailaau faʻamaʻi mo le tale?
O le faʻaaogaina o vailaau faʻamaʻi mo le talema e aoga ma aoga pe a fai o pathogene o siama, ma e iloa tonu lava ia mea. Ina ia iloa le ituaiga o microflora patho e aafia ai le manava o le tino, e tatau ona faʻavasega le vavaega e vavae. O le isi itu taua o le auʻiliʻiliga o le gasegase o nei siama i nisi ituaiga o vailaau faʻamaʻi. A maeʻa lenei mea, e mafai ona e faʻamaonia se vailaau maʻoti e mautinoa e fesoasoani e faʻaumatia ai le maʻi.
O le mea lea, ia filifili po o fea apalai e tatau ona ave pe a tale i totonu o mataupu faapitoa, e na o le fomaʻi e mafai ona na o le mauaina o iuga o nei suʻega.
Faailoga o siama siama
E i ai ni faʻailoga e ono mafai ai e le fomaʻi ona fuafua o le faʻamaʻi, faatasi ai ma le tale, e le o viral, ae o le siama.
Faailoga o le maʻi paʻama:
- maualuga le vevela, lea e sili atu i le lua aso (38 - 39 ° C);
- faʻailoa dyspnea;
- afaina o le natura o le faamai;
- o le taunuuga o se suʻega toto e faailoa ai leukocytosis ma se fesuiaiga o le fua i le agavale;
- faʻamatalaga oona o le faʻamaʻi.
E mafai ona e iloa muamua pe o le siama o se siama siama e tusa ai ma se "tulafono" faigofie: afai o le tale e afaina i le faai ma le gutu o le isu, ona avea lea o se faamaʻi viral, ma afai e na o se tale ma tiga faamaʻi pipisi o siama ma o le a manaʻomia ai apalai. E tatau foi ona faʻaeteete ma se fatuga ua mavae i le leai o nisi faʻamaoniga.
I le avea ai o se tulafono, e le mafai ona faia e aunoa ma ni vailaau faʻamaʻi faʻasolosolo faʻamaonia:
- pneumonia;
- bronchitis gase;
- tracheitis ;
- tagi tele;
- tuberculosis.
Lapataiga mo le faʻaaogaina o vailaʻau
E tatau ona e toe manatuaina e le mafai ona e faʻaaogaina ni vailaau faʻamalositino na o oe lava aʻo e teʻi, e tusa lava pe na fesoasoani se tasi ia i latou i ni uiga faapena. E naʻo se fomaʻi e mafai ona faʻamaonia pe a uma suʻega. Tusa lava pe o le a le ituaiga antibiotic ma le umi o le aoga o lona faʻaaogaina, pe a maeʻa le togafitiga e fautuaina e faia se taʻaloga o le puipuiga o le dysbacteriosis. I nisi o tulaga (aemaise lava pe a faatonuina le antibiotic i tamaiti), o le a tutusa le faaaogaina o antihistamines.