Werner's syndrome

O le gasegase o se faiga le maalofia lea e aafia ai tagata uma, e faasolo malie ma faifaipea. Ae ui i lea, o loʻo i ai se faʻamaʻi lea e vave tutupu ai lenei gaioiga, e afaina ai totoga ma mamanu uma. O lenei maʻi ua taʻua o le telefoni (mai le Eleni - matua le matua), e seasea lava (1 mataupu mo le 4 i le 8 miliona tagata), i totonu o lo tatou atunuu e tele mataupu o se eseesega. E lua ituaiga o vailaau oona: Hutchinson-Guilford syndrome (faʻasoesa o tamaiti) ma le Werner's syndrome (faʻaogaina o tagata matutua). E uiga i le vaega mulimuli o le a tatou talanoa ia tatou tusiga.

Werner Syndrome - le mea lilo o le saienisi

O Werner's syndrome na faʻamatalaina muamua e le fomaʻi o le Otoma Werner i le 1904, ae o le taimi nei, o le vailaau oona e tumau pea ona le mafaamatalaina, ona o le seasea tupu. Ua iloa o lenei maʻi le gasegase e mafua mai i se gafa, lea e tuʻufaʻatasia.

Mo le taimi nei, ua maua foi e saienitisi o le maʻi o Werner o se maʻi le tumau. O lona uiga o tagata gasegase e maua i le taimi e tasi mai le tama ma le tina e maua mai i le taimi lava lea e tasi le gutu o le tino i le valu chromosome. Peitai, seia oʻo nei i le taimi nei e le mafai ona faʻamaonia pe faafitia le faʻamaoniga e ala i suʻesuʻega faʻavae.

O mafuaʻaga mo le faʻatupeina o tagata matutua

O le mafuaʻaga autu o le maʻi o le matua o le soifua matua e le tumau. O gaʻo faʻaleagaina o loʻo i ai i totonu o masini gaʻo a matua o le tagata gasegase e leai se aʻafiaga o le tino, ae pe a tuʻufaʻatasia e taʻitaʻia i se taunuuga leaga, faʻasalaina le tamaititi i mafatiaga i le lumanaʻi ma vave alu ese mai le olaga. Ae o le a le mea e taʻitaʻia ai i ia ituaiga gafa e le o manino.

Faailoga ma le faʻavae o le maʻi

O faʻamatalaga muamua o le syndrome o Werner e tupu i le va o le 14 ma le 18 tausaga (o nisi taimi mulimuli ane), pe a maeʻa se vaitaimi o le pala. Seia oʻo mai i lenei taimi, o gasegase uma lava e atiae masani, ma i totonu o latou tino o le a amataina le faiga o le vaivai o faʻalapotopotoga uma. I le avea ai o se tulafono, i le taimi muamua o tagata gasegase e teteʻe, lea e masani ona faʻatasi ma le paʻu o le lauulu. E i ai suiga tetele i le paʻu: faʻamago, mimigi , afaina, paʻu o le paʻu, pale.

O loʻo i ai le tele o faʻalavelave faʻapitoa e masani ona faʻatasi ma le soifuaga faʻanatura masani: faʻataʻaloga , atherosclerosis, cardiovascular system disorders, osteoporosis, ituaiga eseese o neoplasms palapeti ma leaga.

E maitauina foi le le mautonu o le maʻi o le endocrine: toesea o faʻailoga lua o feusuaiga ma le faʻasologaina o le tino, mimilo, leo maualuga, mea e teu ai le maʻisuka, maʻisuka e faʻasaina le insulin. Atrophy o le tino ma maso gaʻo, o lima ma vae e sili atu le taua, o lo latou gaioiga ua matua faatapulaaina.

Faʻaalia i se suiga malosi ma le foliga - e faʻapipiiina, o le auvae e malosi, o le isu e maua se tutusa ma le gutu o le manulele, o le gutu e faaitiitia. I le matua o le 30-40 tausaga, o se tagata ei ai le matai matua e foliga mai o se alii e 80-tausaga le matua. O tagata maʻi faʻatasi ai ma le maʻi o Werner e seasea oo i le 50 tausaga, e tele lava ina maliu mai le kanesa, fatu poʻo le stroke.

Togafitiga o mea taugata matua

Ae paga lea, e leai se auala e faʻaumatia ai lenei maʻi. O togafitiga e naʻo le faʻaaogaina o aʻafiaga o loʻo faʻaalia, faʻapea ai ma le puipuia o faʻamaʻi faʻamaʻi ma o latou faʻateleina. Faatasi ai ma le atinaʻeina o taotoga palasitisi, na mafai foi ona faʻamaʻo saʻo le faʻaalia mai fafo o le matua matua.

I le taimi nei, o suʻega e faia mo le togafitiga o le Werner syndrome e ala i sima. O loʻo tumau pea ona faʻamoemoe o le a maua ni taunuuga lelei i se taimi lata mai.