O le mafuaʻaga o le maʻi pipili i le gagana o se faʻaitiitia o puipuiga a le tino. E mafai ona tupu lenei mea i se talaaga o le hypovitaminosis, le maalili, ma le iai o le HIV i le tino.
Uluai i le laulaufaiva - mafuaʻaga
O nisi nei o faʻamaʻi, faʻatasi ma le faʻaalia o maʻi pipisi i le laulaufaiva:
- aphthous stomatitis - maʻi pipili, e pei o se tulafono, salalau solo i totonu o le vavau, fai se foliga le lelei, e mafai ona ufiufi i se ufiufi paʻepaʻe papae;
- gasegase o le mucosa - gasegase loloto i luga o le laulaufaiva po o le mai i luga o le pito o le laulaufaiva faatasi ai ma laina agavaʻa ma se pito i lalo ifo;
- uila o le membrane mucous o le laulaufaiva - o loʻo i lalo o le laulaufaiva lapatai, o loʻo i ai ni itu vaʻaia, faʻamalamua, maʻo ai i le laulaufaiva;
- syphilis - faʻamaʻapeʻa, maʻi papaʻi ma lalo ifo;
- o le kanesa e foliga mai o loo i luga o le pito, o le tino e masani lava ona faia i le itu o le laulaufaiva, o la latou otootoga e le mafaamatalaina, o le a faasolosolo malie mai, o le pito i lalo o se mea tiga ma se paʻu o le lauulu, o nisi taimi eo faatasi ma le toto.
Uluaʻi luga o le laulaufaiva - togafitiga
Talu ai ona o le pusa ma le mai i luga o le laulaufaiva e tautala i le faʻamaʻi o le tino atoa, o se auala faʻapitoa e manaʻomia i le togafitia o le faʻamaʻi na mafua ai ona faia uluaʻi pepe. O mea faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga e fesoasoani e aveesea ai lagona tiga. Ae ia togafiti maʻi, e aafia ai na o togafitiga faafomaʻi a le nuʻu e le mafai ona mafai. O le mea moni, o togafitiga tuusaʻo o se ulutala e sili ona taua. I le stomatitis, o le togafitiga autu lenei. Faʻamamaina o le pupuʻu tautala ma vailaʻau faʻapitoa, faʻamalositino faʻaaoga, faʻamaloloina o mea manogi - o le auala lea e togafitia ai se ulutala i se gagana e mafua mai siama faʻamaʻi. Uluaʻi maʻi i le gagana lea e faia i se talaaga o faʻamaʻi sili atu ona ogaoga (venereal, oncological) manaʻomia togafitiga faʻamaʻi. Ae mai le maʻi na mafua i le taimi o le afa, e mafai ona e faʻaumatia na o le taotoga.
E faʻafefea ona togafitia maʻi maʻi i se gagana ma aʻafiaga i le lotoifale?
Paʻu paepae i luga o le laulaufaiva e faʻaalia ai le faʻavaeina o le plaque. Masalo o se faʻamatalaga o se faʻamaʻi pipisi (candidiasis). E faigofie le siakiina o le auai o le au failotu: e aoga le faʻaalu o se fasi laau e faʻaoga ai i se ulutala. Afai e faigofie ona aveese le osofaiga, o loʻo e feagai ma le faʻamalosi. O le mea lea, o le togafitiga o maʻi o le tino e tatau ona faʻatautaia faʻatasi ma tagata faʻamalolo. E fesoasoani i le soloina o le laulaufaiva ma le vailaʻau atoa i vaifofo o vai, vailaʻau o iniseti vitamin B12, ma se vaifofo o le tasi papatini o nystatin.
Afai e le aveeseina le pepa, e mafai ona e feagai ma siama siama. I lenei tulaga, o togafitiga faʻapitonuʻu ma fualaau oona e faʻateleina ai le faagasologa faʻamalolo. Maʻo atoatoa le maʻi mai siama faʻamalama e aofia ai le hydrogen peroxide poʻo Urea.
Faʻasusu i le fofo o le stomatidin o le a faʻaitiitia ai le tiga ma saofagā i le faʻaitiitia o le mumū.
O le toe faʻafoʻiina o le epithelial tissue o loʻo pagatia i le ulutala o le a fesoa- soani: vinylin, o le sami buckthorn moana, o le suauu o le propolis.
O le gaʻo mumu i le laulaufaiva e faʻaalia ai le i ai o se isi faʻamaʻi. A o leʻi fuafuaina le faʻamaʻi na mafua ai le faʻaalia o maʻi pipili, e tatau ona fufulu lou gutu i se vaifofo o le soda, lea o le a faʻamalofia ai le laulaufaiva o isi siama. O se fesoasoani sili ona lelei, lea e aveesea ai le mumu, o se teuteuga o le chamomile. O isi togafitiga o ia ituaiga o gaʻo e mafai ona mafai pe a maeʻa ona talanoa i se fomaʻi. E naʻo ia e mafai ona fuafua le natura o le faʻamaʻi ma le togafitiga e tusa ai ma le foliga ma le nofoaga ole maʻi.