Talafaasolopito e le toe fai: 16 mea tulaga ese na tutupu naʻo le tasi

E te manatu o mea uma i le olaga e toe faʻafouina? Ae e le o lea. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona tatou taʻua ni mea na tutupu na o le tasi i le talafaasolopito. Talitonu mai ia te aʻu, latou te matuai tulaga ese ma manaia.

I le lalolagi ei ai le tele o mea manaia ma le masani ai, ae afai o nisi mea na tutupu i lea taimi ma lea taimi, ona iloa ai lea e le talafaasolopito ni tulaga e oo mai i le taimi nei e na o le faatasi. Sei o tatou saili e uiga i tala sili ona manino ma manatua pea.

1. Manuaga i luga o puluvaʻa uliuli

I tausaga o le afaina o le faʻamaʻi o le paʻu pepe, e 2 miliona tagata na maliliu i tausaga taʻitasi, ma na toe ola na tumau pea le faʻaleagaina. Sa galulue Scientists i se fofo mo lenei faamai matautia mo le silia ma le 10 tausaga. E tusa ai ma le faʻamatalaga o loʻo maua, o le mataupu mulimuli o le pepeti na faʻamaumauina i le 1978, ma o le tausaga na sosoo ai, na faʻasalalau aloaia ai ua faʻaumatia le faʻamaʻi. O Blackpox e na o le pau lava lea o le faʻamaʻi na mafai ona tatou feagai muamua ma mo mea uma.

2. Faʻafitauli o le talie

O le mea e ofo ai, i le 1962, na faamaumauina ai le tele o tui, lea na tupu i Tanganyika (lea Tanzania). O se faʻafitauli faʻapitoa na amata i le aso 30 o Ianuari, ina ua amata ona talie le toʻatolu tamaiti aʻoga a le aʻoga Kerisiano. Na pikiina lenei mea e le toatele o tamaiti, faiaoga ma isi tagata faigaluega, lea na mafua ai ona tapunia le aoga mo sina taimi. Ua salalau Hysteria i isi teritori, o le mea lea, o le faamaʻi na sili atu ma le 1,000 tagata na ola ma tumau ai mo le 18 masina. E sili atu le 'ata nai lo le faʻamaʻi pipisi i tausaga taʻitasi. I le auala, ua talitonu saienitisi na faʻaitaina le faʻasalaga e ala i le faʻamalosia o tulaga o toleniga, ma na aveesea e tamaiti le popole ona o le ata.

3. Faʻailoga Matagi

I luga o Atelanika i Matu, o afa ma afā ua faamauina i taimi uma. Fuainumera Faamauina e faaalia ai i le averesi, o tagata nonofo i nei teritori e aafia i afa e 12 ma afa e ono i tausaga uma. Talu mai le 1974, na amata ona aliali mai afa i le Atasa Ausetalia i Saute, ae e seasea ona tupu. I le 2004, i luga o le talafatai o Pasila, na afaina ai le afā o Katarina, lea na afua ai le faaleagaina. E talitonuina e na o le pau lea o le afa na tusia i le teritori o le Atetasa i Saute.

4. O Le Femalagaaiga o le Fale

O se mea uiga ese ma le le mafaamatalaina na tupu ia Aokuso 1915 i Turkey. O le British Norfolk Regiment na auai i galuega a le militeri ma faia ai se mea leaga i le nuu o Anafart. E tusa ai ma molimau na vaaia, o fitafita na siomia e se ao o puao mafiafia, lea mai fafo na pei o se falaoa. O le mea e mataʻina ai, o lona foliga na le suia e tusa lava pe o le agi o le matagi. Ina ua maeʻa le ao, 267 regiment na mou atu, ma e leai se tasi na vaai i ai. Ina ua faʻatoʻilaloina Turkey i le tolu tausaga mulimuli ane, na manaʻomia e Peretania le toe foʻi mai o pagota o lenei komiti, ae na fai mai le vaega na leiloloa latou te leʻi tau ma nei fitafita, aemaise lava talu ai latou te le ave faʻamalosi. O mea ua mou atu tagata, o loʻo tumau pea le lilo.

5. Suesueina o paneta

E taatele le mafaufau ia Uranus ma Neptune e pei o se aisa. Na muamua auina atu e saienitisi le avanoa vaalele Voyager 2 i la latou suesuega i le 1977. Uranus na taunuu i le 1986, ma Neptune - i le tolu tausaga. Faʻafetai i suʻesuʻega, e mafai ona faʻamautuina o le atemosifia o Uranus e aofia ai le 85% o le hydrogen ma le 15% o le helium, ma i se mamao e 800 km i lalo o ao o loʻo i ai se sami vevela. Ae mo Neptune, na mafai e le vaalele vavalave ona faʻafetaui ni mea e faʻaaoga ai luga o ana satelite. I le taimi nei, ua na o le pau lea o le suʻesuʻega tele o aisa, aua o le au saienitisi e faamuamua i le paneta, lea latou te manatu e mafai ona ola tagata.

6. Faʻamaʻiina o le AIDS

Sa galulue le au Scientists mo le tele o tausaga e faia se vailaau e mafai ona faatoilaloina ai le AIDS, lea e fasiotia ai le toatele o tagata i le salafa o le lalolagi. O le talafaasolopito e na o le toatasi lava le tagata na mafai ona foia lenei maʻi, o le Amerika Timothy Ray Brown, ua taʻua foi o ia o le "Berlin Berlin". I le 2007, na maua ai e le tamaloa le togafitiga o le lukimia, ma sa aveina atu o ia i le toto toto. Fai mai fomaʻi e faapea, o le tagata foaʻi e leai sona tupuaga o gafa lea e maua ai le teteʻe i le siama o le HIV, ma na tuʻuina atu ia Ray. I le tolu tausaga mulimuli ane, na sau o ia e suʻe suʻega, ma le siama ua le o toe i lona toto.

7. Galu faʻamaʻi faʻamaʻi

O lenei tulaga na foliga mai na aveesea mai i le tala e uiga i le kiore, lea na pauu i totonu o se vaieli ma le pia, ma na tupu i Lonetona i le amataga o le XIX seneturi. I le faletupe i le lotoifale ia Oketopa 1814, na tupu ai se faalavelave, lea na mafua ai le afaina o le tane ma le pia, lea na mafua ai le tali atu i isi tane. Na pau uma nei mea i se galu o le 1.5 miliona lita o le pia na faanatinati atu i le auala. Na ia talepeina mea uma i lona auala, faaleagaina fale ma mafua ai le maliliu o le toaiva tagata, o le tasi na maliu ona o le ava malosi. I lena taimi, o le mea na tupu na lauiloa o se faalavelave faanatura.

8. Solitulafono tau vaalele faamanuiaina

E tele mataupu pe a taumafai le au osofaia e puʻeina le vaalele, ae na o le tasi i le talafaasolopito o le mataupu na foliga mai ua manuia. I le 1917, na ulufale atu ai Dan Cooper i le Boeing 727 ma tuu atu le vaalele na ia tuuina mai se tusi lea na ia fai mai ai o loo i ai se pomu i lana pusa ma tuu atu manaoga: e fa parachutes ma le $ 200,000. Na faasaolotoina e tagata le tagata le mea na ia talosagaina, ma poloaiina le pailate upu aveese. O se taunuuga, na osooso Cooper i tupe i luga o mauga, ma e leai se isi na toe vaai ia te ia.

9. O le mea na tupu i Carrington

O se mea ofoofogia na tupu i le 1859 i le aso 1 Setema. Na matauina e le tagata suʻesuʻe o le ata o Richard Carrington le susulu o le Sun lea na mafua ai se afa tele geomagnetic i lena aso. O se taunuuga, o fesootaiga telegraph na le maua i totonu o Europa ma Amerika i Matu, ma o tagata i le salafa o le lalolagi e mafai ona matauina moli i matu, sa matua susulu lava.

10. O le vaitafe fasioti tagata

O se tasi o vaituloto pito sili ona matautia o loo i totonu o le mauga o se mauga mu i Cameroon, ma ua taua o "Nyos". I le 1986, i le aso 21 o Aokuso, o le faatanoa na afua ai le maliu o tagata, ona o le tele o carbon dioxide na faasaoloto, lea na salalau i le 27 kilomita i le ituaiga o puao. O se taunuuga, e 1.7 afe tagata na maliliu ma e tele manu na maliliu. Ua tuʻuina mai e saienitisi ni mafuaaga se lua: o le kesi e faʻaputu i le pito i lalo o le vaituloto poʻo le gaioiga o le lua volcanoes. Talu mai lena taimi, o loʻo galue i luga o le faʻataʻavaleina o loʻo faʻaauau pea ona faia, o lona uiga, o saienitisi e faʻaosofia le faʻafefe o le gas e aloese ai mai sea faʻalavelave.

11. Taiala a le Tiapolo

O se mea e le mafaamatalaina, o se mea moni, na tupu i le po o le 7 i le 8 Fepuari i le 1855 i Devon. I luga o le kiona, na maua ai e tagata ni auala ese na tuua e sifa, ma manatu ai o Satani lava ia na pasi iinei. Na maofa o le tele o auala e tutusa lava ma e 20 mamao le mamao mai le tasi. Sa le gata i luga o le eleele, ae faapena foi taualuga o fale, puipui ma latalata i faitotoa o le vaitafe. Na autasi tagata uma na latou le iloa se tasi ma leai se pisa. Sa le i ai ni taimi e saienitisi e siaki ai le amataga o nei ala, aʻo vave ona mou atu le kiona.

12. Lauga Niagara

O se matagofie matagofie o vaifatu na afaina ai le afaina, lea e mafua ai ni taunuuga matuia. Ina ia taofia lenei faagasologa, i le 1969, na muamua taumafai le malo o Amerika ma Kanata e faateleina le lolovaia o le vai, ae e lei aoga lenei. O se taunuuga, na faia ai se moega fou, lea na faatagaina ai Niagara e ulufale. Ona o le mea moni ua faʻagogo le afu, na mafai ai e le au faigaluega ona faia se vaʻa ma faʻamalosia le tafe. I le taimi lena, o le mamago o Niagara Falls na toetoe lava o le faatosinaga autu, aua na mananao tagata e vaai i lenei mea uiga ese i o latou lava mata.

13. O le solofanua na faoa vaa

O le mea moni, e foliga ese, ae o se tala e iloa pe a puʻeina e le fitafita ma le tolauapiga se vaʻa e aofia ai le 14 vaa ma le 850 fana ma nisi o vaʻalele. Na tupu i le taumalulu o le 1795 e lata ane i Amsterdam, lea na taula ai vaa o Dutch. Ona o matagi malulu, na ufitia ai le sami i le aisa, ma na tafe vaa. Faʻafetai i le fesoasoani a le natura, na mafai ai e le 'au Farani ona oʻo i vaa ma puʻeina.

14. Suiga i le toto

O se tagata nofomau o Ausetalia, Demi-Lee Brennaya e 9 tausaga le matua na o se faataitaiga pe a suia e se tagata le ituaiga toto. O le teine ​​na totoina i le ate mai se tamaloa ma ni nai masina mulimuli ane na iloa e fomaʻi e iai sona itu Rh e le lelei i le taimi muamua, ae na lelei. Sa faapea mai saienitisi na mafai ona maua lenei mea i le mea moni e faapea o le ate o loo i ai ni sima mumu lea e suia ai sima uʻamea o le ivi ponaivi o le teineitiiti. O se isi foi faagasologa na mafua ona o le faaitiitia o le puipuiga o Demi.

15. Masks Masini

I le 1966 i le aso 20 o Aokuso, e lata ane i le mauga Vinten e lata ane i le aai Pasila o Niteroy, na maua ai ni alii se toalua. Sa laei i laei pisinisi, ua le mafai ona susu, ma o latou foliga o uʻamea uʻamea. I luga o le tino, e leai ni mea, ma i autafa o se fagu vai, o se solosolo ma se tusi ma faatonuga mo le gaioiga, ae sa le mafai ona malamalama i ai. O le autopsy na le faatagaina i matou e fuafua pe aisea na maliu ai nei alii. Na taʻu mai e aiga latou te fiafia i mea faaleagaga ma mananao e fausia se sootaga ma lalolagi faaopoopo. O i latou na maliliu muamua na latou fai mai latou te fuafua e fuafua pe iai nisi lalolagi pe leai foi.

16. O le Masini Faamama

I lalo o lenei igoa ua natia ai se pagota lilo, o le na tusia le galuega a Voltaire. Na faamatalaina le manatu o le pagota o se masaga uso i le tupu, o lea na faamalosia ai o ia e fai se masini. O le mea moni, o le faʻamatalaga o le uʻamea o se tala, aua na faia i le veveti. O loʻo i ai se isi faʻaliliuga, e tusa ai ma, i lalo o le mask i le falepuipui o le Tupu moni o Peter I, ma nai lo o ia o se pepelo na pule i Rusia.