Sea monsters ma monsters o le loloto o le sami

O le mea autu a le tagata o loʻo i luga o le fogaeleele, o le mea lea e le o suʻesuʻeina atoatoa le lalolagi o vai. I aso anamua na mautinoa ai e tagata e tele monsters e nonofo i sami ma sami, ma e tele faʻamaoniga e faʻamatalaina ai feiloaiga ma ia meaola.

Sea monsters ma monsters o le loloto o le sami

O suʻesuʻega i le vai vai, o loʻo faʻatautaia, mo se faʻataʻitaʻiga, o le Mariana Trench (o le nofoaga sili ona loloto i luga o le paneta) na suʻesuʻeina, ae o iʻa aupito sili ona mataʻutia o loʻo faamatalaina i tusitusiga anamua sa leʻi maua. E toetoe lava o tagata uma lava e iai ni manatu e uiga i monsters na osofaia ai le auvaa. Seia oʻo mai i le taimi nei, o loʻo i ai lipoti e iloa e tagata le tele o gata, galu ma isi mea e le o iloa.

Hairy gata

E tusa ai ma tala faasolopito, o nei meaola na maua i le loloto o le sami i le seneturi lona 13. Seia oʻo mai i le taimi nei, ua le mafai e saienitisi ona faʻamaonia e moni na gata gata.

  1. Faʻamatalaga o le faʻaalia o nei meaʻai e mafai ona maua i le galuega a O. Veliky "O Le Talafaasolopito o Tagata i Matu". O le gata e tusa ma le 200, ma le lautele e 20 futu. E nofo o ia i ana e lata ane i Bergen. O le tino ua ufiufi i le lanu uliuli, i luga o le ua o loʻo tautau ulu, ma o ona mata e mumu. Na te osofaia povi ma vaa.
  2. O le faʻamaoniga mulimuli o se fonotaga a le monster e tusa ma le 150 tausaga talu ai. O le auvaa o le Peretania na mulimuli i le motu o St. Helena na latou vaaia se manu tele i le mane.
  3. Na o le pau le manu ua iloa, e talafeagai mo le faʻamatalaga - fusi iʻa, o loʻo ola i le sami vevela. O le umi o le siakiina o le siama faataitai e tusa ma le 11 m. O ave o lona pito i tua e umi ma avea o se "sultan" i luga o le ulu, lea e mafai ona ave mai le mamao e le lauulu.

Hairy gata

Sea monster kraken

O se meaola gataifale e foliga mai o se cephalopod e taua o se kraken. Na faʻamatala muamua e le au vaalele Icelandic o loʻo fai mai e foliga mai o se motu masani. O faʻamatalaga o lenei moa o le sami loloto ua lautele ma faʻamaonia.

  1. O le vaa Norwegian i le 1810 na matauina i totonu o le vai se mea tele e foliga mai o se uamea, o lona lautele e tusa ma le 70 mita. O le faamaumauga o lenei fonotaga sa i le ogalaau a le vaa.
  2. O le mea moni o loʻo i ai i luga o le sami monasteries, sa faʻamaonia aloaia le saienisi i le XIX senituri, talu ai i luga o le matafaga na maua ai papa tetele (o se mea i le va o le octopus ma le squid) tutusa i le faʻamatalaga i le kraken.
  3. Na faailoa mai e le auvaa o le sailiga mo nei meaola ma mea faataitai 8 ma le 20 m le umi na maua. O nisi o feiloaiga ma le kraken na faaiuina i le faaleagaina o le vaa ma le maliu o le auvaa.
  4. E i ai ituaiga o kraken, o lea e talitonu ai e umi le 30-40 m, ma i luga o'ie o loʻo i ai ni suckers tetele. E leai ni a latou mata, ae o loʻo i ai se faiʻai, atiina aʻe ni totoga faʻalogo ma se faigamalo. Ina ia puipuia i latou lava, e mafai ona latou tuʻuina atu mea oona.

Tatalo

Grendel

I le gagana Peretania, o le temoni o le pogisa e igoa ia Grendel, ma o ia o se tamaʻi lapoa na nofo i Tenimaka. O le faamatalaina o le tele o monsters o le sami, e masani lava ona aofia i totonu o le lisi, ae o loo nofo i lalo o ana.

  1. Sa ita o ia i tagata ma luluina le fefe i tagata. I lona faʻatusa, o loʻo tuʻufaʻatasia ai le faia o mea leaga.
  2. I tala faasolopito a Siamani, o le sami ma se gutu tele na manatu o se mea na teenaina e tagata. Na taʻua e Grendel le tagata na faia le solitulafono ma na tuliesea mai le sosaiete.
  3. E uiga i lenei monster na pueina tifaga ma ata tifaga.

Grendel

Sami Leviatana

O se tasi o monsters sili ona lauiloa, o loo faamatalaina i le Feagaiga Tuai ma isi punaoa Kerisiano. Na foafoaina e le Atua ia mea taitasi i paga taitoalua, ae sa i ai manu i se mea e tasi ma o nei ituaiga o monsters eseese, lea e aofia ai Leviatana .

  1. E tele le meaola ma e lua ona au. Ua ufitia lona tino i fua. O loʻo ia te ia le gafatia e manava ai le afi ma faʻavaivaia ai le sami.
  2. I isi punaoa mulimuli ane, o nisi o monsters sea monsters na tauamiotonuina, o le mea lea na faalauiloa ai le leviatana o se faailoga o le mana le mafaagaofia o le Alii.
  3. E i ai se taua o lenei mea i tala o tagata eseese. Ua mautinoa e saienitisi o le Leviathan na o le fenumiai lava i le tele o manu felelei.

Leviatana

O le tamaloa Scylla

I tala faasolopito faa-Eleni, ua manatu Scylla o se tagata tulagaese na nofo latalata i le isi monster o Charybdis. Sa manatu i latou e sili ona matautia ma le taua. E tusa ai ma lomiga o loʻo i ai nei o Scylla o le autu o le alofa o le tele o atua.

  1. O le monster sea o se gata ono ulu lea na taofia le vaega pito i luga o le tino. I lalo o le vai sa i ai ni 'ie, e faaiʻu i ulu o taifau.
  2. Faatasi ai ma lona lalelei, na ia tosina ai ni tagata folau ma mafai ona gaugau lona ulu i le afa ma se fale.
  3. E tusa ai ma tala faasolopito, sa nofo o ia i le Strait of Messina. Odysseus sa faia se feiloaiga ma ia.

Scylla

Soa o le sami

O le tagata sili ona taʻutaʻua, lea ei ai le tino o le gata, o Ermungand, o se mea moni Scandinavian. Ua taʻua o ia o le alo tama a Loki ma Angrbod. Sa tele le gata, ma na mafai ona ia fusi le lalolagi ma piimau i lona lava siʻu, lea na taua ai o ia o le "Serpent World." E tolu tala e uiga i monsters o loʻo faʻamatalaina le fonotaga a Thor ma Ermungand.

  1. Mo le taimi muamua sa feiloai ai Thor i le foliga o se pusi lapoa, ma sa faatonuina o ia e piki. Na na o ia lava na mafai ona maua le manu e sii ai se paʻu.
  2. O le isi tala e faamatala ai le auala na alu ai Thor ma le giant Gimir mo le fagota ma maua i luga o le ulu o le povi o Yermungand. E talitonuina na mafai ona ia lululima lona ulu i lana samala, ae le o le fasioti tagata.
  3. E talitonuina o le latou fonotaga mulimuli o le a tupu i le aso o le a oʻo mai ai le iʻuga o le lalolagi, ma o le a oʻo mai i luga o le sami ia monsters. O Ermungand o le a faʻafefeteina le lagi, lea o le a ave ai e Thor lona ulu, ae o le tafe o mea oona o le a fasiotia ai o ia.

Soa o le sami

O le moa le sami

E tusa ai ma faʻamatalaga o loʻo i ai, o le moa monume o se tagata agavaʻa tele, o ona lima e pei o le falaoamata, ma vae i luga o le suʻu iʻa. O lona tino ua ufiufi i fua, ma e leai se lauulu i luga, ae o loo i ai se mea e talitutusa lava, o le mea lea o le igoa o lenei meaola.

  1. O le tele o monsters matautia o loʻo nonofo i vai o Europa i Matu, ma o le monk o le sami e le o se mea na tupu. O faamatalaga e uiga ia te ia na faaali mai i le Vaitau Tutotonu.
  2. O nei meaola na feosofi i luga o faletupe, tosoina ai le auvaa, ma a mafai ona latou faalatalata atu ia i latou i le latalata atu, na latou tosoina ai i latou i le pito i lalo o le sami.
  3. O le uluaʻi taʻua e faatatau i le seneturi 14. O se mea e le masani ai na i ai le faʻamalosi i luga o lona ulu na lafoina i uta i Denmark i le 1546.
  4. Sa talitonu saienitisi e faapea o le monike moa o se tala na tupu mai i se manatu sese.

O le moa le sami

Sea Monster Fish

I le taimi nei, e sili atu ma le 5% o sami o le lalolagi na suʻesuʻeina, ae na lava lea e iloa ai meaola malolosi o le vai.

  1. Meshkorot . O le pologa e oʻo atu i le 2 m le umi, ma latou ola loloto i le 2-5 km. E i ai sona gutu lapoa, e mafai ona fetuutuunai ma nifo tauau. Ona o le leai o ni ponaivi i totonu o le ulu, e mafai e le taga taga ona tatala le gutu 180 tikeri.
  2. Mekkoroth

  3. Giant Macrarus . O le mamafa o tagata matutua o le 20-30 kilokalama, ma o le maualuga o le matutua o le tagata na maua le suʻega e 56 tausaga.
  4. Giant Macrous

  5. Tomai faʻalelei . O lenei iʻa manu iʻa na maua lona igoa faaigoa, aua ei ai se mea e pei o se fagota i luga o lona isu, lea e faʻailoa ai. Latou te nonofo i le loloto e tusa ma le 4 km.
  6. Tagata faifaiva atamamai

  7. Sabretooth . O tagata taʻitoʻatasi e laiti ma e oʻo i le 15 cm. O loʻo nonofo i latou i vaomatua ma laufanua. I luga o le auvae pito i lalo, o le saber-toot e lua ona taifau taifau.
  8. Sabretooth

  9. Peʻa iʻa . O le igoa e fesoʻotai ma le foliga mai o le iʻa, aua o le tino e vaapiapi, ma o le tino o le matau. O le tele o taimi latou te tutupu i le loloto o le 200-600 m.
  10. Peʻa iʻa