Sauniuniga o le uʻamea mo tamaiti

O se tasi o fesili taatele i le taliaina e le tamaititi o le fesili: "Ma o le a lo tatou hemoglobin? Anemia e le? ". Ma e le o se mea e ofo ai ona o lenei popole tele e uiga ia Tina. I le uma, o le hemoglobin maualalo e fautua mai e leai se okesene. E faʻafefea, ona e manava le mama? - e te manatu. Aisea la e "matela ai le tino"?

Mafaufau i se atinaʻe e gaosia, fai mai, susu. Ia, po o le areto. E le afaina. Ma o le tautua tuʻuina atu i lenei atinaʻe o loʻo galue faʻatasi. Ma e foliga mai e leai se tasi na te faʻaooina atu oloa talafeagai mo i matou.

Faʻatasi foi ma le okesene. Ina ia mafai ona "tietie solo" i le tino, na te manaomia se "taavale". Ma o iinei ua "pipii" o ia i le hemoglobin-felauaiga ma auina mai e satu uma a tatou sel. Ma afai e le lava le hemoglobin, ona amata ai lea ona matelaina le okesene i le tino-anemia.

O le tele lava o le ania e atiae ona o le le lava o le tino i le tino o le tamaititi, o se fale mo le gaosia o le hemoglobin. O le uʻamea e ulufale i totonu o le tino ma meaʻai ma lona faʻaaogāina e faia i totonu o le manava. Tau lava e te le mafaufau afai e tumu le meaai i le uʻamea, ona lava lea i le tino. Ae paga lea, mai le taumafataga i aso taitasi o le 10-25 mg o le uʻamea, na o le 1-3 mg o loʻo faʻapala. O le tele o le iron digestible e faʻalagolago i le auala tatou te faʻaaoga ai.

Mea mo tamaiti e leai ni mea uamea

O le uʻamea sili ona lelei e faʻafefe mai aano o manu. E tatau ona tuʻuina atu i mea mumu mūmū: povi, mamoe, manu solofanua. I aano o manu, o loʻo i ai foi le iron, ae i totonu o se mea itiiti. Taumafai e faʻafefiloi aano o manufasi ma fualaau faisua ma fualaau 'aina o loʻo iai le vitamini C (broccoli, pepa suamalie, kiwi, tamato) ma elemene e pei o le manganese, kopa ma le cobalt (ate, laumei, meaʻai, beets). I ia ituaiga tuufaatasiga, o le a sili atu le lelei o le uʻamea.

O oloa e aofia ai le uʻamea mo tamaiti i lalo ole tausaga e tasi

E tusa ai ma fautuaga a lau fomaʻi, ulu i totonu o le meaai a lau tama tamaʻi fuamoa, buckwheat, peaches, apricots, apricots ua mamago, apples, pears and spinach.

Ma aua nei galo e matau le pulega o le aso, o se pepe ei ai le anemia e afaina ai le gaioiga!

Le uʻamea uʻamea i tamaiti

I tamaiti mai le 6 masina i le 5 tausaga, o le masani o le hemoglobin e eseese mai le 110 i le 140 kalama i le lita. Afai e laʻititi lenei laʻasaga, o le a faatonuina oe e le fomaʻi togafitiga ma fautuaina oe e mulimuli i se meaʻai.

Ma afai e te le togafitiina le anemia ole uamea?

O nisi taimi o mummies e togafiti mamaʻi lenei maʻi, ma le talitonu o le a na o ia lava e alu. Aua le faia se mea sese faapena. I le hemoglobin ua faaitiitia, o le puipuiga o le tamaititi ua faaitiitia, ma e mafai ona oo atu ai i le tele o faamai pipisi. Mai le Le leai o se uʻamea e faʻaleagaina ai le neuropsychic ma le faʻaleleia faaletino o le tamaititi. O nisi taimi ei ai faafitauli i le gastrointestinal tract. Manatua o le soifua maloloina o lau tama o loʻo i ou lima.

Sauniuniga o le uʻamea mo tamaiti

O fomaʻi e maua ai le tino o le tamaititi i le uʻamea, tele: actiferrin, lateiferron, lekenele, haemophore ma isi. E tatau ona talanoaina faʻatalanoaga ma tulafono faʻaaoga ma le tamaititi. Aua nei galo o le tele o vailaʻau e valivali ou nifo i le lanu samasama, o lea e tatau ona e filifilia se piliki pe avatu i le tamaititi se fofo i se pipeti, aloese mai le tui i nifo.