O le niumonia, o ona uiga i meaola eseese e mafai ona faʻaalia i latou lava i auala eseese, o se manua ogaoga o le tino. O le faʻamaʻi o se mea e afaina ai ma le faʻaleagaina. I le avea ai o se tulafono, o mea uma lava o le pulmonary tissues e aofia ai i totonu, ma afai e le tagofia togafitiga o se maʻi, e mafai ona oʻo atu ai i ni taunuuga matuia.
O le a le paumonia, ma o le a le matautia?
O le mumusu e amata ona o se taunuuga o le gaioiga o meaola ninii. O se maʻi taatele lea, e tusa ai ma fuainumera, e maua i le 12-14 tagata mai le 1,000. Afai e te iloa le maʻi i le taimi ma amata ona togafitia saʻo, o le taulimaina o le mumu e le faigata tele, ae e le o taimi uma e mafai ai ona faia fua. Mo lenei mafuaaga, seia oo nei, o le niumonia o se maʻi matautia.
O le a le lamatiaga o le niumonia? Ole tele o ituaiga o faamai e mafai ona oo atu ai i le faaleagaina o le tino, ma o aʻafiaga o toxins e mafua ai le loto vaivai, faamaʻi, le malosi ma le manava o le tino, se mea e ono afaina ai. I le faʻaopoopoga, o le paganonia ma mafuaʻaga e leai ni pulmonary:
- encephalitis;
- hepatitis;
- sepsis;
- maniteitis;
- otitis media;
- anemia;
- mastoiditis;
- mafaufauga.
Pomaonia - Species
E mafai ona aʻafia tagata matutua ma tamaiti i ituaiga eseese o faʻamaʻi. O ituaiga o le mumu o le mama ua fuafua e fuafua i itu eseese:
- Etiology o le pathogen e mafua ai le faamai;
- tikeri o le faigata o le faamai;
- localization o le faagasologa o le le fiafia;
- falemaʻi o tagata gasegase.
Pneumonia fofo
O se tasi lenei o ituaiga o mumu tele. O le pneumonia i le taulaʻi, o ona uiga i tulaga taʻitasi e faʻaalia i auala eseese, o loʻo faʻaalia i le amataina o le faʻaogaina o le tino i vaega faʻamapulaʻa o le tino. I le avea ai o se tulafono, e aʻafia ai vaega laʻititi laiti - lobili lobules. O le mumusu o le mama i tagata matutua e tupu i le tele o tulaga.
Pneumonia gaʻo
Faʻatasi ai ma lenei ituaiga o faʻamaʻi, ua matauina ai se faʻalavelave faʻapitoa o le faʻailoaina o le tino. O le gasegase pupuʻu i tagata matutua e faʻatasi ma se maʻi pipisi o le inupia. I le tele o tulaga, e faaopoopo i ai suiga lua e tutupu i totonu o totoga. Afai e le maua e le tagata gasegase vave togafitiga, o le togafitiga e mafai ona taitai atu ai i lona vave vave maliu ona o le faia o le hypoxia poo le cardiovascular and respiratory failure.
O le pneumonia gasegase, o ona uiga e tele lava ina faʻailoa, e atiina ae i ni vaega se fa:
- Lena 1-3 aso, lea e faʻalauteleina ai le alveoli, ma latou faʻapupulaina ai le faʻaola.
- Lotu 3-5 aso. A o faagasolo lenei vaitaimi, o le ea na alu ese mai le alveoli ua suia i se afaina tele e aofia ai leukocytes, toto mumu mumu, vela epithelial.
- Leukocytes e amata ona sili atu ona maualuga i totonu o le faʻalauiloa.
- E oʻo i le 7-11 aso. Ua amata le faagasologa o le toe faʻaaogaina o fibrin.
Peneumonia tulaga ese
O lenei ituaiga o faʻamaʻi e faʻaalia i le atinaʻeina o le faʻaogaina o le inflammatory i totonu o le tasi o le mama. E tele taimi e faʻaleagaina ai le niumonia i le itu taumatau nai lo le pneumonia agavale. O le mafuaʻaga o le fetaui tonu lea e maua mai i le pito i luga, ma meaola faʻapitoa e sili ona fiafia e faʻapipiʻi i totonu. E le gata i lea, o le okeni e sili atu ona lautele ma puupuu nai lo le tauagavale. Le puipuia o faʻalavelave, i le taimi lava e amata ai ona faʻaalia mai le faʻaleagaina o le niumonia, ona vave loa lea ona faia se suʻesuʻega maeʻa.
Lua popo i le itu lua
O se faʻafitauli matuia o le pulmonary, lea e faʻaalia i le faʻailogaina o le tino tauagavale ma le saʻo. I le tele o tulaga, o le pneumonia e lua o le taunuuga o le gaioiga o siama pneumococcal. O le maʻi e ogaoga, masani ona tuʻuina atu faʻafitauli, o nisi taimi e oʻo atu ai i le oti. O le pneumonia faʻava-o-malo e mafai ona faʻaalia ai faʻamaoniga i le tino o tagata gasegase o soʻo se matua, ae o se tulafono, e tatau ona tele taimi e mafatia ai mo i latou o loʻo i ai faʻamaʻiloga e le atoatoa pe faʻavaivaia.
Pomaonia - Mafuaaga
Faʻamatalaga inflammatory ona o vailaʻau viral eseese. O le mea mulimuli e oʻo atu ai i le mumū o le maualuga o le manava o le tino ma maua ai ni tulaga mafanafana mo le toe gaosia o siama. I se faaupuga faigofie, o mafuaʻaga autu o le niumonia o pathogens. O mea e iloa ai le faʻaleagaina o le niumonia o:
- gasegase tumau (fatu, gaʻo, mama);
- faʻamaʻi lautele;
- immunodeficiency;
- matutua (matua sili atu i le 60 ma le niumonia e sili atu ona maʻi);
- faʻatinoina le faʻagasologa o le faʻavaeina o le tino;
- faʻaleagaina o le nicotine ma le ava malosi;
- popolega;
- faʻaleagaina masini i le pusa;
- oncology;
- umi moe malolo.
O le sui sola o le niumonia
Toeitiiti lava o taimi uma o le a mafua ai le gaosiga o le mama i totonu o le manava. I se tulaga e le masani ai, o le siama e tupu mai i le toto mai isi foci o siama i le tino. O le taimi lava e faʻaofiina ai se microorganism pathogenic i totonu o le tino, e tupu aʻe ai le mumū, ma o le toto na i ai faatasi ma macrophages o loʻo faʻaauau pea, o le faʻaputuina o le faʻalauiloa e amata.
E le gata i le gaioiga o le laau a Klebsiella, e mafai ona amata le niumonia ona o na ituaiga o maʻi:
- pneumococcus ;
- staphylococci;
- tiona ;
- se uamea hemophilic;
- E. coli;
- Chlamydia;
- Moraxelles;
- streptococcus;
- aspergillus;
- pneumocyst;
- sigi o le ituaiga o Candida;
- mamanu o le suka, parainfluenza, rhinovirus .
Faailoga o le niumonia
O faʻaaliga o le niumonia e ono eseese. O faʻamaoniga e faʻalagolago i itu eseese:
- le mafuaaga o le maʻi;
- le matua o le maʻi;
- soifua maloloina lautele o le tagata maʻi;
- faʻamaʻi faʻamaʻi.
E mafai ona faʻaigoaina pe faʻaʻamaʻa le faʻaleagaina o le niumonia. O le afaina o le mama o se mea e le mautonu, ma o nisi taimi e atiina ae ai i luga. O faʻamaʻi sili ona ogaoga o loʻo tupu i tagata matutua, tamaiti ma i latou ua faʻavaivaia o latou puipuiga. O ia ituaiga gasegase e sili atu nai lo isi e feagai ma faʻafitauli, ma latou te manaʻomia se togafitiga sili atu. Ma e manaʻomia e amata i le vave e mafai ai pe a uma le amataga o uluaʻi faailoga. O faailoga o le niumonia i se tagata matua e pei ona taua i lalo:
- tiga i le fatafata ma le tale ma le manava loloto;
- totoa e manino le manino;
- vaivai;
- aoao malaise;
- ulu tiga;
- puupuu le manava;
- gatete o le leo;
- pallor;
- o se mea e le lelei le manava (pe a faʻatasi ma le cyanosis o le tafatafa o le nasolabial, e mafai ona faʻaalia ai le hypoxia o le tino i le pneumonia lua .).
Lulu i le niumonia
O le mumusu o le mama e mafai ona tupu ma aunoa ma le vevela. O le tele o gasegase e mafatia i le vevela, lea e le tuʻituʻiina ai fualaau faasaina (o le le atoatoa o vailaʻau faapitoa o se tasi lea o faailoga taua o le niumonia). I latou o le vevela e oso atu i le 39 - 40 tikeri, ma e iai foi tagata gasegase e lagona naʻo le malaise. O le koluma o le vai vevela e le sili atu i luga o le 37.5 tikeri, ae e tatau lava ona e talanoa i se fomaʻi.
O faailo o le niumonia i se tagata matua e aunoa ma le vevela e ese mai i faʻafitauli o se faʻamaʻi masani faʻaleaganuʻu:
- I le avea ai o se tulafono, o tagata gasegase e pagatia e paʻu le paʻu o foliga, ma luga o alafau ei ai se mea e le masani ai.
- Afai e te faʻalogo, e mafai ona e iloa o le manava o le maʻi e tuʻuina mai ma se fomaʻi le lelei.
- Soo se gaioiga faaletino e mafua ai le le manava o le mānava.
- E tele gasegase e faigata ona savali, latou afu ma feinu i taimi uma.
- E tele taimi e faitioina ai e tagata maʻi le tiga pe a liua a latou sulu.
Paʻu ma le niumonia
O se tasi lea o mea taua o le maʻi. I le avea ai o se tulafono, i le vave amata o le tale, e matutu ma e tele ni faʻafitauli, e mafua ona o le faoa faamalosi e maʻi ai le maʻi. Aʻo tupu le faʻamaʻi, o le tale e susu ma o loʻo i ai faatasi ma le faʻamoemoe o se tulaga mucous o le lanu lanu samasama. O osofaiga e mafua ai le tiga i totonu o le pusa. O nisi taimi e foliga mai o se vavao faʻasolosolo i luga o latou talaaga.
E ui lava e mafua ai le tele o faafitauli, o le tale o se uiga "lelei". I le taimi o se osofaiga i le phlegm, o se siama e mafua mai foi i mama. Afai o le niumonia e aunoa ma le tale, e tumau pea le tino i le tino ma faʻaauau pea ona faʻateleina, ma o lenei mea e mafua mai i faʻalavelave. O le leai o se faoa faamalosi e mafai ona matauina i tagata gasegase ua leva ona maua le bronchitis poo le laryngitis.
Faʻafumūina o māmā e aunoa ma ni faʻaʻailoga
O lenei fomaʻi o le faʻamaʻi ua maua, e pei o se tulafono, faasaga i se talaaga o le maualalo o le puipuiga, le faʻaaogaina o le malosi o le antibacterial agents poʻo le togafitiga faaumiumi ma vailaʻau faʻasaina. Afai e le o iai ni faailoilo o le niumonia, ma o le a tupu le maʻi, o le suʻesuʻeina o le "latone pneumonia" ua faia. O le mea autu o le faʻamaʻi atonu o le a vave le manava. Tomaʻi tagata taʻitasi e maitauina e faʻatasi ai ma le mumu o le afi na latou maua ai le vevela, ma maua ai le manava.
Ina ia iloa le pneumonia asymptomatic e mafai ma i luga o ia faailoga e pei o:
- fevaevaeaʻi solo o le pusa;
- vaivaiga;
- vave vaivai;
- le mafai ona manava loloto;
- tiga pe a liliu le pito i luga o le ogalaau.
E faʻapefea ona maua le niumonia?
I le tele o tulaga, o le masalosaloga o le mumū e tupu i le fomaʻi i le taimi o le suʻega. Aʻo suʻesuʻeina le niumonia, o le X-ray e taʻalo i se tulaga taua. O le meafaigaluega autu lea e iloa ai. O le roentgenogram o loʻo faʻaalia manino ai le taulaʻi o le mumū. I le faʻaopopo atu i le fesuisuiai, e tatau i le tagata poto faapitoa ona suʻeina se suʻega suʻesuʻe ma suʻesuʻe le suʻega. Ole auala e fesoasoani e iloa ai le natura o le niumonia ma iloa ai le pathogen, lea e fesoasoani i le tofiaina o togafitiga lelei.
O se laasaga tāua o suʻesuʻega o se suʻega toto. O le numera tele o laulaʻa paʻepaʻe paepae o le a faʻaalia ai le viral or bacterial origin of the disease. O le isi togafitiga o togafitiga o le bronchoscopy. O se faiga le lelei, ae e fesoasoani e suesue le bronchi. O le aano o le metotia o loʻo i totonu o le faʻaaliga e ala i le isu po o le gutu o se tui manifinifi, lea e asiasia ai okeni ma, pe a talafeagai ai, ave le siaki mai le nofoaga o le mumū.
Pomaonia - togafitiga
O togafitiga e tatau ona atoatoa ma sili atu pe afai e faia i totonu o le falemaʻi. Auala e togafitia ai le niumonia, e filifili le fomai. O le galuega a le tagata maʻi o le matua tausisia uma o faʻasologa o le fomaʻi. A leai, o le togafitiga e mafai ona tolopo, ma o le tulaga - ua faateteleina. Togafitiga o le mumū e aofia ai ia gaoioiga:
- Faʻafeiloaʻiga o vailaʻau antibacterial. I se tulaga masani ma le faigata o le faʻamaʻi, o vailaau faʻasaina o loʻo faʻamatalaina i totonu o laupepa poʻo kapula. I isi tulaga uma lava, o le vailaʻau o loʻo togafitia faʻatasi.
- Fomaʻi togafitiga. Pneumonia tulaga ese e aunoa ma le tale ma ogaoga faʻamaʻi e mafai ona togafitia i le ultraviolet irradiation ma isi taualumaga.
- Togafitiga fale. O nisi tagata gasegase e fautuaina e faia ni afifi sinapi, ia togafitia i laau ma fai togafitiga faʻalalōlōina.