Mafutaga e auai i mea uma e faia e tagata. O le savali o se ola lea, o le mea lea, afai o se tagata mo mafuaaga eseese e maua ai tiga i vae, aemaise lava i tulivae, o lenei mea e mafai ona faasaʻoina i lona olaga atoa. O lenei faafitauli e mafai ona afaina ai soo se tasi, o lea e tatau ai ona e iloa mea e ono manaʻomia muamua ma faailoga o le mea na tupu, ina ia mafai ai ona puipuia ma faʻamalolo taimi.
Afai ei ai lou tiga i ou tulivae, o mafuaʻaga mo lenei mea e mafai ona ese tele. O le mea lea, aua nei faia ni manatu ma togafitia i se taimi, ae e tatau ona e faafesootai se fomaʻi ma faia se siaki mo togafitiga poo isi faafitauli i le patella. Faʻalagolago pe i ai se faʻalavelave, e mafai ona avea ma se fomaʻi, se fomai tipitipi poʻo se fomaʻi togafiti. O nisi taimi e tatau lava ona faʻatalanoa fomaʻi o mea nei: orthopedist, osteopath, rheumatologist poʻo le neurologist.
O mafuaʻaga autu o le tiga i tulivae
Faʻalagolago i le natura o le mea na tupu, e lua vaega e iloga:
- maʻi faʻaleagaina - faʻavae e avea o se taunuuga o faʻamaʻi lautele poʻo faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu;
- faʻaleagaga - e tupu pe a uma ona solia le amio saʻo.
Mafuaʻaga faʻapitoa
Faatasi ai ma:
- gasegase - e tulai mai o se faʻamaʻi tutoʻatasi ma o se maʻi faʻatasi ma le gout, maʻi o Bechterew poʻo le rheumatism;
- arthrosis;
- gaioiga o le inflammatory i tulivae tulivae - bursitis poʻo synovitis;
- faʻavaeina o le thrombi i veins;
- tendinitis - mumū o le tendon e mafua mai i siama, foliga taʻitasi o le fausaga o le tino, faʻalavelave faʻafuaseʻi poʻo se uta mamafa;
- toilalo o le meniscus;
- gasegase masani o tulivae;
- Cyst Baker, o se taunuuga o le tele o faamai pipisi;
- faʻaoga masani (faʻafefe i le taimi o le gaioiga);
- faasalalauina o le osteochondritis;
- faʻamaʻi pipisi,
- faaleagaina o le osteoarthritis ;
- Goff faʻamaʻi ma isi.
O nei mafuaʻaga eo mai faatasi ma tiga tiga i le tulivae, o se pulu (ma le fomaʻi), faʻamaʻaʻaina, faʻalauteleina o le vevela (ma le gasegase), malosi o tulivae (ma le osteoarthritis) ma le paʻu o le paʻu i nei eria, e masani lava ona avanoa, ae o nisi taimi e mumu.
O fomaʻi latou te maitauina le faʻaalia o le tiga o le tiga i le tulaga o faʻafitauli i le vaʻa, ae e le o faʻatasi ma se faʻaitiitia o le gaoioi o le sooga, ma faatasi ai ma tausaga e masani ona pasi.
Faʻaiʻuga faʻasalalau
O mea faʻaosofia:
- faʻalavelave, faʻavaivaia, gau, e mafua mai i se fetauiga ma se mea mautu (faatasi ai ma se pa'ū poʻo se aʻafiaga). E mafai ona paʻu le paʻu i soo se vaega o le sooga faʻatasi: tulivae poʻo tulivae;
- mamafa tetele tele e mafua ai le faaleagaina o le sooga;
- vavaega o manoa, atonu e atoatoa pe leai foi;
- faʻaleagaina, faʻaleagaina poʻo le suia o le meniscus (masisopopathy);
- tuʻimomomoina o liga o le sooga vae;
- faʻaleagaina o le taʻavale;
- pine faʻapipiʻi;
- faʻaleaga mea vaivai.
O le tiga i le tulivae na mafua mai ona o se mafatiaga eo faatasi ma tiga matuitui ma ogaoga e mafua mai i fafo, ma i le lumanaʻi ma soʻo se gaioiga, o le faia o manua ma le fula, ona o le faaleagaina o le toto. O aʻafiaga o le toetoe lava o manua o se faʻavalava i totonu o le paʻu faʻatasi (hemarthrosis).
E tatau ona faalēaogāina e faapea, o se taunuuga o le natura faʻaleagaina o mafuaʻaga o le amataina o le tiga, e tulaʻi mai i le itu taumatau ma le agavale, ae i le taimi lava e tasi ma faʻamaʻi-naʻo le tasi na aʻafia ai i fafo atu o aʻafiaga.
E tatau ona maitauina o le vave ona maua o fesoasoani faafomaʻi mo le togafitia o mafuaʻaga o le tiga i soʻovaevae, o le sili atu ona lelei o lenei faagasologa o le a faʻatinoina ma e mafai ona faaitiitia taunuuga.